Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ti እዋናት-ዓመትን ኩነታት ኣየርን

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [ዓሰርተሽዱሽተ]

16 [‘aseriteshidushite]

እዋናት-ዓመትን ኩነታት ኣየርን

iwanati-‘ametini kunetati ayerini

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ovo su godišnja doba: እዚ--’-ም----ት--መት እ-ም፥ እ______ እ_______ እ___ እ-ኦ-’-ም እ-ና---መ- እ-ም- --------------------- እዚኦም’ቶም እዋናት-ዓመት እዮም፥ 0
iz-----’t-mi i--n-----a--t--i--mi፥ i___________ i_____________ i_____ i-ī-o-i-t-m- i-a-a-i-‘-m-t- i-o-i- ---------------------------------- izī’omi’tomi iwanati-‘ameti iyomi፥
Proljeće, ljeto, ጽ-ያ፣-ሃጋይ ጽ___ ሃ__ ጽ-ያ- ሃ-ይ -------- ጽድያ፣ ሃጋይ 0
t-’-d---፣-h----i t________ h_____ t-’-d-y-፣ h-g-y- ---------------- ts’idiya፣ hagayi
jesen i zima. ከው-- -ረ-ትን። ከ___ ክ_____ ከ-ዒ- ክ-ም-ን- ----------- ከውዒን ክረምትን። 0
k--i‘ī-i -i--m-t-n-። k_______ k__________ k-w-‘-n- k-r-m-t-n-። -------------------- kewi‘īni kiremitini።
Ljeto je vruće. ሓጋ- ሃሩ----። ሓ__ ሃ__ እ__ ሓ-ይ ሃ-ር እ-። ----------- ሓጋይ ሃሩር እዩ። 0
h-aga-i haru-i -yu። ḥ_____ h_____ i___ h-a-a-i h-r-r- i-u- ------------------- ḥagayi haruri iyu።
Ljeti sija sunce. ኣ---ጋ----ይ ትበ-- እያ። ኣ_ ሓ__ ጸ__ ት___ እ__ ኣ- ሓ-ይ ጸ-ይ ት-ር- እ-። ------------------- ኣብ ሓጋይ ጸሓይ ትበርቕ እያ። 0
a---h---a---ts-e-̣--i t-b-----------። a__ ḥ_____ t_______ t________ i___ a-i h-a-a-i t-’-h-a-i t-b-r-k-’- i-a- ------------------------------------- abi ḥagayi ts’eḥayi tiberiḵ’i iya።
Ljeti rado idemo šetati. ኣብ ሓ-- ከነዛ-ር ደ- ይ-ለ-። ኣ_ ሓ__ ከ____ ደ_ ይ____ ኣ- ሓ-ይ ከ-ዛ-ር ደ- ይ-ለ-። --------------------- ኣብ ሓጋይ ከነዛውር ደስ ይብለና። 0
abi--̣a-ayi -eneza---i de-----bilena። a__ ḥ_____ k_________ d___ y________ a-i h-a-a-i k-n-z-w-r- d-s- y-b-l-n-። ------------------------------------- abi ḥagayi kenezawiri desi yibilena።
Zima je hladna. ክረ---ቁ----። ክ___ ቁ_ እ__ ክ-ም- ቁ- እ-። ----------- ክረምቲ ቁሪ እዩ። 0
k-r-mitī--’u----y-። k_______ k____ i___ k-r-m-t- k-u-ī i-u- ------------------- kiremitī k’urī iyu።
Zimi pada snijeg ili kiša. ኣ- ክ--ቲ---ጪ ወ- -ይ -ሃርም --። ኣ_ ክ___ ው__ ወ_ ማ_ ይ___ እ__ ኣ- ክ-ም- ው-ጪ ወ- ማ- ይ-ር- እ-። -------------------------- ኣብ ክረምቲ ውርጪ ወይ ማይ ይሃርም እዩ። 0
abi-k-r--itī-w-r--h’- w--i-m-y- --h-rimi i--። a__ k_______ w_______ w___ m___ y_______ i___ a-i k-r-m-t- w-r-c-’- w-y- m-y- y-h-r-m- i-u- --------------------------------------------- abi kiremitī wirich’ī weyi mayi yiharimi iyu።
Zimi rado ostajemo doma. ኣብ--ረ-ቲ ኣ- ገ-------ደስ -ብለና። ኣ_ ክ___ ኣ_ ገ_ ም___ ደ_ ይ____ ኣ- ክ-ም- ኣ- ገ- ም-ራ- ደ- ይ-ለ-። --------------------------- ኣብ ክረምቲ ኣብ ገዛ ምትራፍ ደስ ይብለና። 0
a---k--e------b- ge-a-mi--r-fi -e----i--l--a። a__ k_______ a__ g___ m_______ d___ y________ a-i k-r-m-t- a-i g-z- m-t-r-f- d-s- y-b-l-n-። --------------------------------------------- abi kiremitī abi geza mitirafi desi yibilena።
Hladno je. ቁሪ --። ቁ_ ኣ__ ቁ- ኣ-። ------ ቁሪ ኣሎ። 0
k’urī-a-o። k____ a___ k-u-ī a-o- ---------- k’urī alo።
Pada kiša. ማ-------ኣሎ። ማ_ ይ___ ኣ__ ማ- ይ-ር- ኣ-። ----------- ማይ ይሃርም ኣሎ። 0
mayi--iha-i-i----። m___ y_______ a___ m-y- y-h-r-m- a-o- ------------------ mayi yiharimi alo።
Vjetrovito je. ንፋ- ኣ-። ን__ ኣ__ ን-ስ ኣ-። ------- ንፋስ ኣሎ። 0
n--as- --o። n_____ a___ n-f-s- a-o- ----------- nifasi alo።
Toplo je. ሃ-- -ሎ። ሃ__ ኣ__ ሃ-ር ኣ-። ------- ሃሩር ኣሎ። 0
h-ru-i a--። h_____ a___ h-r-r- a-o- ----------- haruri alo።
Sunčano je. ጸሓ- ኣ-። ጸ__ ኣ__ ጸ-ይ ኣ-። ------- ጸሓይ ኣላ። 0
t-’e--ayi --a። t_______ a___ t-’-h-a-i a-a- -------------- ts’eḥayi ala።
Vedro je. ደበና-- -ለ-። ደ____ ኣ___ ደ-ና-ት ኣ-ው- ---------- ደበናታት ኣለው። 0
d-b-nat-ti-a-ew-። d_________ a_____ d-b-n-t-t- a-e-i- ----------------- debenatati alewi።
Kakvo je vrijeme danas? ሎ- ኩነ-- ኣየ- ከመይ-ድ-? ሎ_ ኩ___ ኣ__ ከ__ ድ__ ሎ- ኩ-ታ- ኣ-ር ከ-ይ ድ-? ------------------- ሎሚ ኩነታት ኣየር ከመይ ድዩ? 0
lo---k-n-t--------i -e-e-----yu? l___ k_______ a____ k_____ d____ l-m- k-n-t-t- a-e-i k-m-y- d-y-? -------------------------------- lomī kunetati ayeri kemeyi diyu?
Danas je hladno. ሎሚ ቁ- ኣሎ። ሎ_ ቁ_ ኣ__ ሎ- ቁ- ኣ-። --------- ሎሚ ቁሪ ኣሎ። 0
lomī -’urī--l-። l___ k____ a___ l-m- k-u-ī a-o- --------------- lomī k’urī alo።
Danas je toplo. ሎሚ--ሩር-ኣ-። ሎ_ ሃ__ ኣ__ ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
l--ī--a-u-i-a-o። l___ h_____ a___ l-m- h-r-r- a-o- ---------------- lomī haruri alo።

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...