Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   ti ንዕሽቶይ ዝርርብ 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ዕስራንክልተን]

22 [‘isiranikiliteni]

ንዕሽቶይ ዝርርብ 3

[ni‘ishitoyi ziriribi 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Pušite li? ት--ኹ ---? ት___ ዲ___ ት-ክ- ዲ-ም- --------- ትትክኹ ዲኹም? 0
t-ti-i--- -ī--um-? t_______ d______ t-t-k-h-u d-h-u-i- ------------------ titikiẖu dīẖumi?
Prije da. ቀ-ም-እ-። ቀ__ እ__ ቀ-ም እ-። ------- ቀደም እወ። 0
k’ed-mi---e። k______ i___ k-e-e-i i-e- ------------ k’edemi iwe።
Ali sada više ne pušim. ሕጂ -ን -ይ--ኽ--እ-። ሕ_ ግ_ ኣ_____ እ__ ሕ- ግ- ኣ-ት-ኽ- እ-። ---------------- ሕጂ ግን ኣይትክኽን እየ። 0
h-ij- gini-a-i-iki--ini-iy-። ḥ___ g___ a__________ i___ h-i-ī g-n- a-i-i-i-̱-n- i-e- ---------------------------- ḥijī gini ayitikiẖini iye።
Smeta li Vam ako ja pušim? ይር-ሸኩም-ዲ-----ሕር--ትኪ- ? ይ_____ ዲ_ እ____ ኣ___ ? ይ-ብ-ኩ- ዲ- እ-ድ-ር ኣ-ኪ- ? ---------------------- ይርብሸኩም ዲየ እንድሕር ኣትኪኸ ? 0
y-r-bi--e---i dī----ni-ih-i-i--t-----e ? y____________ d___ i________ a______ ? y-r-b-s-e-u-i d-y- i-i-i-̣-r- a-i-ī-̱- ? ---------------------------------------- yiribishekumi dīye inidiḥiri atikīẖe ?
Ne, apsolutno ne. ኖ፣-ፈ-ም-- ኣይት-ብ---። ኖ_ ፈ____ ኣ________ ኖ- ፈ-ም-ም ኣ-ት-ብ-ን-። ------------------ ኖ፣ ፈጺምኩም ኣይትርብሹንን። 0
no፣ f--s’īm-k-------ti----shu--n-። n__ f___________ a________________ n-፣ f-t-’-m-k-m- a-i-i-i-i-h-n-n-። ---------------------------------- no፣ fets’īmikumi ayitiribishunini።
Ne smeta mi. እዚ ------- እዩ። እ_ ኣ______ እ__ እ- ኣ-ር-ሸ-ን እ-። -------------- እዚ ኣይርብሸንን እዩ። 0
i---a--r--i--en-ni---u። i__ a_____________ i___ i-ī a-i-i-i-h-n-n- i-u- ----------------------- izī ayiribishenini iyu።
Hoćete li popiti nešto? ገ- ---ዩ-? ገ_ ት___ ? ገ- ት-ት- ? --------- ገለ ትሰትዩ ? 0
ge-e-t---tiy- ? g___ t_______ ? g-l- t-s-t-y- ? --------------- gele tisetiyu ?
Jedan konjak? ሓደ-ኮ--? ሓ_ ኮ___ ሓ- ኮ-ክ- ------- ሓደ ኮኛክ? 0
h------onyak-? ḥ___ k_______ h-a-e k-n-a-i- -------------- ḥade konyaki?
Ne, radije pivo. ኖ- -ራ-----። ኖ_ ቢ_ ይ____ ኖ- ቢ- ይ-ይ-። ----------- ኖ፣ ቢራ ይሓይሽ። 0
no- bī---yiḥ-yi-hi። n__ b___ y_________ n-፣ b-r- y-h-a-i-h-። -------------------- no፣ bīra yiḥayishi።
Putujete li mnogo? ብ-ሕ--ገሹ ዲኹም? ብ__ ት__ ዲ___ ብ-ሕ ት-ሹ ዲ-ም- ------------ ብዙሕ ትገሹ ዲኹም? 0
b--u-̣- t--e--- dīẖ-mi? b_____ t______ d______ b-z-h-i t-g-s-u d-h-u-i- ------------------------ bizuḥi tigeshu dīẖumi?
Da, većinom su to poslovna putovanja. እ-፣-ዝበዝ- -ዜ ና- ስራ---ገ-ታ- --። እ__ ዝ___ ግ_ ና_ ስ__ መ____ እ__ እ-፣ ዝ-ዝ- ግ- ና- ስ-ሕ መ-ሻ-ት እ-። ---------------------------- እወ፣ ዝበዝሕ ግዜ ናይ ስራሕ መገሻታት እዩ። 0
iw-፣ zibe-iḥ- g--ē -----si---̣i--e---ha-ati iyu። i___ z_______ g___ n___ s_____ m__________ i___ i-e- z-b-z-h-i g-z- n-y- s-r-h-i m-g-s-a-a-i i-u- ------------------------------------------------- iwe፣ zibeziḥi gizē nayi siraḥi megeshatati iyu።
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. ሕ--ግ- ዕ-ፍ- -ና--ገብ--ዘ-ና ። ሕ_ ግ_ ዕ___ ኢ_ ን___ ዘ__ ። ሕ- ግ- ዕ-ፍ- ኢ- ን-ብ- ዘ-ና ። ------------------------ ሕጂ ግን ዕርፍቲ ኢና ንገብር ዘለና ። 0
h-ijī--i-i---r--i-- -na --gebir- -el-na-። ḥ___ g___ ‘_______ ī__ n_______ z_____ ። h-i-ī g-n- ‘-r-f-t- ī-a n-g-b-r- z-l-n- ። ----------------------------------------- ḥijī gini ‘irifitī īna nigebiri zelena ።
Kakva vrućina! እንታ- ዓ-ነ---ሩ- ዩ! እ___ ዓ___ ሃ__ ዩ_ እ-ታ- ዓ-ነ- ሃ-ር ዩ- ---------------- እንታይ ዓይነት ሃሩር ዩ! 0
i--tayi-‘----eti ha-u-- y-! i______ ‘_______ h_____ y__ i-i-a-i ‘-y-n-t- h-r-r- y-! --------------------------- initayi ‘ayineti haruri yu!
Da, danas je stvarno vruće. እ-፣-ሎ- ኣ-----ር-ኣሎ። እ__ ሎ_ ኣ__ ሃ__ ኣ__ እ-፣ ሎ- ኣ-ዩ ሃ-ር ኣ-። ------------------ እወ፣ ሎሚ ኣዝዩ ሃሩር ኣሎ። 0
i------m--az-y- -ar--i -l-። i___ l___ a____ h_____ a___ i-e- l-m- a-i-u h-r-r- a-o- --------------------------- iwe፣ lomī aziyu haruri alo።
Hajdemo na balkon. ናብ--ል-ን ንኺ-። ና_ ባ___ ን___ ና- ባ-ኮ- ን-ድ- ------------ ናብ ባልኮን ንኺድ። 0
n--i--a-iko-------ī--። n___ b_______ n______ n-b- b-l-k-n- n-h-ī-i- ---------------------- nabi balikoni niẖīdi።
Sutra će ovdje biti zabava. ጽ---ኣብዚ ፓ---ኣሎ። ጽ__ ኣ__ ፓ__ ኣ__ ጽ-ሕ ኣ-ዚ ፓ-ቲ ኣ-። --------------- ጽባሕ ኣብዚ ፓርቲ ኣሎ። 0
t-----ḥ---bizī-p----- alo። t_______ a____ p_____ a___ t-’-b-h-i a-i-ī p-r-t- a-o- --------------------------- ts’ibaḥi abizī paritī alo።
Hoćete li i Vi doći? ትመ---ኹም? ት__ ዲ___ ት-ጹ ዲ-ም- -------- ትመጹ ዲኹም? 0
t-met-’u -īẖumi? t_______ d______ t-m-t-’- d-h-u-i- ----------------- timets’u dīẖumi?
Da, mi smo također pozvani. እ---ን-------ዓ-ም----። እ__ ን_____ ተ____ ኢ__ እ-፣ ን-ና-ው- ተ-ዲ-ና ኢ-። -------------------- እወ፣ ንሕና‘ውን ተዓዲምና ኢና። 0
iw-- n-ḥin---ini-t--adīm-n- ī-a። i___ n__________ t_________ ī___ i-e- n-h-i-a-w-n- t-‘-d-m-n- ī-a- --------------------------------- iwe፣ niḥina‘wini te‘adīmina īna።

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…