Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   ti ምድላው/ምግዛእ

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [ሓምሳንሓደን]

51 [ḥamisaniḥadeni]

ምድላው/ምግዛእ

[midilawi/migiza’i]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Hoću u knjižnicu. ና---ት--ጽ--- ክ-ይ- -ልየ። ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- --------------------- ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። 0
n-bi -ē-i--e----ḥ--i---k-ẖey--- del-y-። nabi bēti-mets’ih-afitī kih-eyidi deliye። n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------------- nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Hoću u knjižaru. ና- ----መ-ሓ-ቲ--ኸይድ--ል-። ናብ ዱኳን-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። ና- ዱ-ን-መ-ሓ-ቲ ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ዱኳን-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። 0
nabi---k-a-i----s-ih----t- kih-e--d- --liy-። nabi dukwani-mets’ih-afitī kih-eyidi deliye። n-b- d-k-a-i-m-t-’-h-a-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------------- nabi dukwani-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Hoću do kioska. ና- -ዮስ-----ቶ- ኣስቬ- ዱ----ክኸ-ድ -ል-። ናብ ኪዮስክ(ንእሽቶይ ኣስቬዛ ዱኳን) ክኸይድ ደልየ። ና- ኪ-ስ-(-እ-ቶ- ኣ-ቬ- ዱ-ን- ክ-ይ- ደ-የ- --------------------------------- ናብ ኪዮስክ(ንእሽቶይ ኣስቬዛ ዱኳን) ክኸይድ ደልየ። 0
nabi--ī-osiki-ni’-sh---yi a-i-ēz- -ukw--i)-k-ẖ-y--i del-y-። nabi kīyosiki(ni’ishitoyi asivēza dukwani) kih-eyidi deliye። n-b- k-y-s-k-(-i-i-h-t-y- a-i-ē-a d-k-a-i- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------------------------------ nabi kīyosiki(ni’ishitoyi asivēza dukwani) kiẖeyidi deliye።
Hoću posuditi knjigu. ሓደ --ሓፍ-ክልቃሕ---የ። ሓደ መጽሓፍ ክልቃሕ ደልየ። ሓ- መ-ሓ- ክ-ቃ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መጽሓፍ ክልቃሕ ደልየ። 0
ḥ--e m-t-’-h--fi -i-i-’---- del-ye። h-ade mets’ih-afi kilik’ah-i deliye። h-a-e m-t-’-h-a-i k-l-k-a-̣- d-l-y-። ------------------------------------ ḥade mets’iḥafi kilik’aḥi deliye።
Hoću kupiti knjigu. ሓደ -ጽሓ--ክገ-- ---። ሓደ መጽሓፍ ክገዝእ ደልየ። ሓ- መ-ሓ- ክ-ዝ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መጽሓፍ ክገዝእ ደልየ። 0
h-ade met-’ih---i k-gezi’i d--i-e። h-ade mets’ih-afi kigezi’i deliye። h-a-e m-t-’-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። ---------------------------------- ḥade mets’iḥafi kigezi’i deliye።
Hoću kupiti novine. ሓደ---- ክ-ዝእ---የ። ሓደ ጋዜጣ ክገዝእ ደልየ። ሓ- ጋ-ጣ ክ-ዝ- ደ-የ- ---------------- ሓደ ጋዜጣ ክገዝእ ደልየ። 0
ḥa-e-ga-ēt’- k-----’i -el---። h-ade gazēt’a kigezi’i deliye። h-a-e g-z-t-a k-g-z-’- d-l-y-። ------------------------------ ḥade gazēt’a kigezi’i deliye።
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. ሓ- -ጽ-----ል-- -ብ ---መጽሓ---ክኸ-ድ ደልየ- ። ሓደ መጽሓፍ ንክልቃሕ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። ሓ- መ-ሓ- ን-ል-ሕ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- ። ------------------------------------- ሓደ መጽሓፍ ንክልቃሕ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
h--d---ets’ih--fi ni--lik-ah----ab- b-t--me-s-----fitī-----e---- --------። h-ade mets’ih-afi nikilik’ah-i nabi bēti-mets’ih-afitī kih-eyidi deliye፣ ። h-a-e m-t-’-h-a-i n-k-l-k-a-̣- n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-፣ ። -------------------------------------------------------------------------- ḥade mets’iḥafi nikilik’aḥi nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye፣ ።
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. ሓ- መጽሓፍ--ክ--እ -ብ ቤ----ሓ-ቲ-ክኸይድ--ል-- ። ሓደ መጽሓፍ ንክገዝእ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። ሓ- መ-ሓ- ን-ገ-እ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- ። ------------------------------------- ሓደ መጽሓፍ ንክገዝእ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
ḥ--e---t--ih---i----i------ nab--bē------s--h-a-it--k-ẖ--i-- d---y---። h-ade mets’ih-afi nikigezi’i nabi bēti-mets’ih-afitī kih-eyidi deliye፣ ። h-a-e m-t-’-h-a-i n-k-g-z-’- n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-፣ ። ------------------------------------------------------------------------ ḥade mets’iḥafi nikigezi’i nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye፣ ።
Hoću ići do kioska da kupim novine. ሓ- --ጣ --ገዝ--ና- ---ክ ---ድ ደል-፣-። ሓደ ጋዜጣ ንክገዝእ ናብ ኪዮስክ ክኸይድ ደልየ፣ ። ሓ- ጋ-ጣ ን-ገ-እ ና- ኪ-ስ- ክ-ይ- ደ-የ- ። -------------------------------- ሓደ ጋዜጣ ንክገዝእ ናብ ኪዮስክ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
ḥ-------ēt-a-ni--ge--’---abi ---o-i-- kiẖey--- d-l-y-- ። h-ade gazēt’a nikigezi’i nabi kīyosiki kih-eyidi deliye፣ ። h-a-e g-z-t-a n-k-g-z-’- n-b- k-y-s-k- k-h-e-i-i d-l-y-፣ ። ---------------------------------------------------------- ḥade gazēt’a nikigezi’i nabi kīyosiki kiẖeyidi deliye፣ ።
Hoću kod optičara. ናብ---ዳ --- -ኸ---ደ--። ናብ እንዳ ዓይኒ ክኸይድ ደልየ። ና- እ-ዳ ዓ-ኒ ክ-ይ- ደ-የ- -------------------- ናብ እንዳ ዓይኒ ክኸይድ ደልየ። 0
nabi--n-d- -a--n- k--̱--i-- -el-ye። nabi inida ‘ayinī kih-eyidi deliye። n-b- i-i-a ‘-y-n- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------- nabi inida ‘ayinī kiẖeyidi deliye።
Hoću u supermarket. ናብ ሱ--ማ--ት--ኸ-ድ--ልየ። ናብ ሱፐርማርክት ክኸይድ ደልየ። ና- ሱ-ር-ር-ት ክ-ይ- ደ-የ- -------------------- ናብ ሱፐርማርክት ክኸይድ ደልየ። 0
n--i -----i--r-kiti------yid- -eli-e። nabi superimarikiti kih-eyidi deliye። n-b- s-p-r-m-r-k-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------- nabi superimarikiti kiẖeyidi deliye።
Hoću kod pekara. ናብ--ንዳ--- ክኸይድ--ልየ። ናብ እንዳ ባኒ ክኸይድ ደልየ። ና- እ-ዳ ባ- ክ-ይ- ደ-የ- ------------------- ናብ እንዳ ባኒ ክኸይድ ደልየ። 0
nab- ----a----- --ẖe--di---l-ye። nabi inida banī kih-eyidi deliye። n-b- i-i-a b-n- k-h-e-i-i d-l-y-። --------------------------------- nabi inida banī kiẖeyidi deliye።
Hoću kupiti naočale. ሓደ-መ--ር ---እ--ልየ። ሓደ መነጽር ክገዝእ ደልየ። ሓ- መ-ጽ- ክ-ዝ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መነጽር ክገዝእ ደልየ። 0
ḥ-d- m-n-t----i k--ez--- -e--ye። h-ade menets’iri kigezi’i deliye። h-a-e m-n-t-’-r- k-g-z-’- d-l-y-። --------------------------------- ḥade menets’iri kigezi’i deliye።
Hoću kupiti voće i povrće. ፍ---ትን-------ገ-እ ደል-። ፍሩታታትን ኣሊጫን ክገዝእ ደልየ። ፍ-ታ-ት- ኣ-ጫ- ክ-ዝ- ደ-የ- --------------------- ፍሩታታትን ኣሊጫን ክገዝእ ደልየ። 0
fir-t-tat--i a-īc----i--ig---’---eli-e። firutatatini alīch’ani kigezi’i deliye። f-r-t-t-t-n- a-ī-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። --------------------------------------- firutatatini alīch’ani kigezi’i deliye።
Hoću kupiti žemlje i kruh. ን---------እንጀራን --ዝ--ደ-የ። ንእሽቶይ ባንን እንጀራን ክገዝእ ደልየ። ን-ሽ-ይ ባ-ን እ-ጀ-ን ክ-ዝ- ደ-የ- ------------------------- ንእሽቶይ ባንን እንጀራን ክገዝእ ደልየ። 0
n-’i--itoyi--a-ini -n-j--an- k-g--i-i-d----e። ni’ishitoyi banini inijerani kigezi’i deliye። n-’-s-i-o-i b-n-n- i-i-e-a-i k-g-z-’- d-l-y-። --------------------------------------------- ni’ishitoyi banini inijerani kigezi’i deliye።
Hoću do optičara da kupim naočale. ና- እ-ዳ---ኒ ደል-፣--ነ-- ንክ-ዝእ። ናብ እንዳ ዓይኒ ደልየ፣ መነጽር ንክገዝእ። ና- እ-ዳ ዓ-ኒ ደ-የ- መ-ጽ- ን-ገ-እ- --------------------------- ናብ እንዳ ዓይኒ ደልየ፣ መነጽር ንክገዝእ። 0
n-b--inida ---i----e-iye፣---nets-i-i nik--e--’i። nabi inida ‘ayinī deliye፣ menets’iri nikigezi’i። n-b- i-i-a ‘-y-n- d-l-y-፣ m-n-t-’-r- n-k-g-z-’-። ------------------------------------------------ nabi inida ‘ayinī deliye፣ menets’iri nikigezi’i።
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. ናብ---ርማር-- ደ--- -ሩታ--ን -ሊ-- ንክ--እ። ናብ ሱፐርማርክት ደልየ፣ ፍሩታታትን ኣሊጫን ንክገዝእ። ና- ሱ-ር-ር-ት ደ-የ- ፍ-ታ-ት- ኣ-ጫ- ን-ገ-እ- ---------------------------------- ናብ ሱፐርማርክት ደልየ፣ ፍሩታታትን ኣሊጫን ንክገዝእ። 0
n-b--su---i------ti -e--ye፣-f---tat-t-ni al-ch’a-i nikigez-’i። nabi superimarikiti deliye፣ firutatatini alīch’ani nikigezi’i። n-b- s-p-r-m-r-k-t- d-l-y-፣ f-r-t-t-t-n- a-ī-h-a-i n-k-g-z-’-። -------------------------------------------------------------- nabi superimarikiti deliye፣ firutatatini alīch’ani nikigezi’i።
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. ባንን -ን-ራ- -ታ------ ናብ እንዳ ባ---ል---። ባንን እንጀራን መታን ክገዝእ ናብ እንዳ ባኒ ደልየ፣ ። ባ-ን እ-ጀ-ን መ-ን ክ-ዝ- ና- እ-ዳ ባ- ደ-የ- ። ----------------------------------- ባንን እንጀራን መታን ክገዝእ ናብ እንዳ ባኒ ደልየ፣ ። 0
b-n-n- in-j-ran----t-n---ig--i’- ---i inida-b--ī -e--ye- ። banini inijerani metani kigezi’i nabi inida banī deliye፣ ። b-n-n- i-i-e-a-i m-t-n- k-g-z-’- n-b- i-i-a b-n- d-l-y-፣ ። ---------------------------------------------------------- banini inijerani metani kigezi’i nabi inida banī deliye፣ ።

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!