Zbirka izraza

hr Osobe   »   ti ሰባት

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ሓደ]

1 [ḥade]

ሰባት

[sebati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
ja ኣ- ኣ_ ኣ- -- ኣነ 0
a-e a__ a-e --- ane
ja i ti ኣነ-/ ን-ኻን ኣ___ ን___ ኣ-ን- ን-ኻ- --------- ኣነን/ ንስኻን 0
an--i--ni--h---i a_____ n_______ a-e-i- n-s-h-a-i ---------------- aneni/ nisiẖani
nas dvoje ን-- ክልተና ን__ ክ___ ን-ና ክ-ተ- -------- ንሕና ክልተና 0
niḥin- ki----na n_____ k_______ n-h-i-a k-l-t-n- ---------------- niḥina kilitena
on -ሱ ን_ ን- -- ንሱ 0
ni-u n___ n-s- ---- nisu
on i ona ን-- ን-ን ን__ ን__ ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
n-s-n- --s-ni n_____ n_____ n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
njih dvoje ን-ቶ----ተ-ም ን___ ክ____ ን-ቶ- ክ-ተ-ም ---------- ንሳቶም ክልተኦም 0
n--a---i---l-te--mi n_______ k_________ n-s-t-m- k-l-t-’-m- ------------------- nisatomi kilite’omi
muškarac እቲ--ብ-ይ እ_ ሰ___ እ- ሰ-ኣ- ------- እቲ ሰብኣይ 0
i-ī --b---yi i__ s_______ i-ī s-b-’-y- ------------ itī sebi’ayi
žena እ- ሰበይቲ እ_ ሰ___ እ- ሰ-ይ- ------- እታ ሰበይቲ 0
ita---b-y--ī i__ s_______ i-a s-b-y-t- ------------ ita sebeyitī
dijete እ---ታ-ቆ-ዓ እ____ ቆ__ እ-/-ታ ቆ-ዓ --------- እቲ/እታ ቆልዓ 0
itī--t- k--l-‘a i______ k______ i-ī-i-a k-o-i-a --------------- itī/ita k’oli‘a
jedna obitelj ሓ- ስ-ራ-ት ሓ_ ስ____ ሓ- ስ-ራ-ት -------- ሓደ ስድራቤት 0
h------i-----ēti ḥ___ s_________ h-a-e s-d-r-b-t- ---------------- ḥade sidirabēti
moja obitelj ናተይ-ስድ--ት(--ራ-ተይ) ና__ ስ____________ ና-ይ ስ-ራ-ት-ስ-ራ-ተ-) ----------------- ናተይ ስድራቤት(ስድራቤተይ) 0
n-tey-------a----(-idira-ē-eyi) n_____ s_______________________ n-t-y- s-d-r-b-t-(-i-i-a-ē-e-i- ------------------------------- nateyi sidirabēti(sidirabēteyi)
Moja obitelj je ovdje. ናተይ -ድ--ት ኣብዚ-ኣለ-። ና__ ስ____ ኣ__ ኣ___ ና-ይ ስ-ራ-ት ኣ-ዚ ኣ-ዉ- ------------------ ናተይ ስድራቤት ኣብዚ ኣለዉ። 0
na-ey----di--b-t--ab-z--a---u። n_____ s_________ a____ a_____ n-t-y- s-d-r-b-t- a-i-ī a-e-u- ------------------------------ nateyi sidirabēti abizī alewu።
Ja sam ovdje. ኣ--ኣብ--ኣሎ-። ኣ_ ኣ__ ኣ___ ኣ- ኣ-ዚ ኣ-ኹ- ----------- ኣነ ኣብዚ ኣሎኹ። 0
ane-ab--ī --o-̱-። a__ a____ a_____ a-e a-i-ī a-o-̱-። ----------------- ane abizī aloẖu።
Ti si ovdje. ን-ኻ -ብዚ-ኣሎኻ። ን__ ኣ__ ኣ___ ን-ኻ ኣ-ዚ ኣ-ኻ- ------------ ንስኻ ኣብዚ ኣሎኻ። 0
n-si-̱----i-- a-o-̱a። n_____ a____ a_____ n-s-h-a a-i-ī a-o-̱-። --------------------- nisiẖa abizī aloẖa።
On je ovdje i ona je ovdje. ን- -ብዚ--ሎ-ከ-ኡ’ውን ንሳ --ዚ-ኣ-። ን_ ኣ__ ኣ_ ከ_____ ን_ ኣ__ ኣ__ ን- ኣ-ዚ ኣ- ከ-ኡ-ው- ን- ኣ-ዚ ኣ-። --------------------------- ንሱ ኣብዚ ኣሎ ከምኡ’ውን ንሳ ኣብዚ ኣላ። 0
nis-----zī-a-- ke---u-wi----isa-ab-zī -l-። n___ a____ a__ k__________ n___ a____ a___ n-s- a-i-ī a-o k-m-’-’-i-i n-s- a-i-ī a-a- ------------------------------------------ nisu abizī alo kemi’u’wini nisa abizī ala።
Mi smo ovdje. ንሕ--ኣብዚ-ኣ--። ን__ ኣ__ ኣ___ ን-ና ኣ-ዚ ኣ-ና- ------------ ንሕና ኣብዚ ኣሎና። 0
ni--i-a ab--ī-a-o--። n_____ a____ a_____ n-h-i-a a-i-ī a-o-a- -------------------- niḥina abizī alona።
Vi ste ovdje. ን-ኻት-- ኣብ---ሎ-ም። ን_____ ኣ__ ኣ____ ን-ኻ-ኩ- ኣ-ዚ ኣ-ኹ-። ---------------- ንስኻትኩም ኣብዚ ኣሎኹም። 0
n-s--̱ati--m- a-i---a------i። n___________ a____ a_______ n-s-h-a-i-u-i a-i-ī a-o-̱-m-። ----------------------------- nisiẖatikumi abizī aloẖumi።
Oni su svi ovdje. ንሳ-ም---ም ኣብዚ-ኣለው። ን___ ኩ__ ኣ__ ኣ___ ን-ቶ- ኩ-ም ኣ-ዚ ኣ-ው- ----------------- ንሳቶም ኩሎም ኣብዚ ኣለው። 0
n-sa-om- kul--i--bi-- alew-። n_______ k_____ a____ a_____ n-s-t-m- k-l-m- a-i-ī a-e-i- ---------------------------- nisatomi kulomi abizī alewi።

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!