Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   ti ምልላይ(ምፍላጥ)

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [ሰለስተ]

3 [selesite]

ምልላይ(ምፍላጥ)

[mililayi(mifilat’i)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Bog! / Bok! ሰላም! -ለው ሰ___ ሃ__ ሰ-ም- ሃ-ው -------- ሰላም! ሃለው 0
s-l---- -a---i s______ h_____ s-l-m-! h-l-w- -------------- selami! halewi
Dobar dan! ከመ-----ኩ-! ከ__ ዊ_____ ከ-ይ ዊ-ል-ም- ---------- ከመይ ዊዕልኩም! 0
ke-eyi--ī‘--i-umi! k_____ w__________ k-m-y- w-‘-l-k-m-! ------------------ kemeyi wī‘ilikumi!
Kako ste? / Kako si? ከመይ-ከ? ከ__ ከ_ ከ-ይ ከ- ------ ከመይ ከ? 0
k-m-y- --? k_____ k__ k-m-y- k-? ---------- kemeyi ke?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? ካ-----ጳ ዲ-ም --ኹ-? ካ_ ኤ___ ዲ__ መ____ ካ- ኤ-ሮ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኤውሮጳ ዲኹም መጺኹም? 0
ka---ē---op’a-dīẖ-m- -et-’-ẖu-i? k___ ē_______ d_____ m__________ k-b- ē-i-o-’- d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ---------------------------------- kabi ēwirop’a dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Amerike? ካ--ኣ-ሪ---ኹም-መጺኹ-? ካ_ ኣ___ ዲ__ መ____ ካ- ኣ-ሪ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኣመሪካ ዲኹም መጺኹም? 0
kab--a-er--a--ī-̱um--met--īh--mi? k___ a______ d_____ m__________ k-b- a-e-ī-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- --------------------------------- kabi amerīka dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Azije? ካ- --ያ---ም መጺ-ም? ካ_ ኤ__ ዲ__ መ____ ካ- ኤ-ያ ዲ-ም መ-ኹ-? ---------------- ካብ ኤስያ ዲኹም መጺኹም? 0
k--i ē-iy------u-- me-s’--̱u--? k___ ē____ d_____ m__________ k-b- ē-i-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ------------------------------- kabi ēsiya dīẖumi mets’īẖumi?
U kojem hotelu ste smješteni? ኣበየናይ-ሆተ--ኢ-ም-ት-መጡ-? ኣ____ ሆ__ ኢ__ ት___ ? ኣ-የ-ይ ሆ-ል ኢ-ም ት-መ- ? -------------------- ኣበየናይ ሆተል ኢኹም ትቕመጡ ? 0
abeyenayi -ot-l- ī-̱-m- -i-̱’im-----? a________ h_____ ī____ t_________ ? a-e-e-a-i h-t-l- ī-̱-m- t-k-’-m-t-u ? ------------------------------------- abeyenayi hoteli īẖumi tiḵ’imet’u ?
Koliko dugo ste već ovdje? ኣ-ዚ ክ--- --ኩ-? ኣ__ ክ___ ጌ____ ኣ-ዚ ክ-ደ- ጌ-ኩ-? -------------- ኣብዚ ክንደይ ጌርኩም? 0
a-iz-----i-----gērik-m-? a____ k_______ g________ a-i-ī k-n-d-y- g-r-k-m-? ------------------------ abizī kinideyi gērikumi?
Koliko dugo ostajete? ን-ን-ይ-ክ---ሑ -ኹ-? ን____ ክ____ ኢ___ ን-ን-ይ ክ-ጸ-ሑ ኢ-ም- ---------------- ንኽንደይ ክትጸንሑ ኢኹም? 0
ni-̱i---eyi -it-t-’-ni----īh--mi? n_________ k___________ ī_____ n-h-i-i-e-i k-t-t-’-n-h-u ī-̱-m-? --------------------------------- niẖinideyi kitits’eniḥu īẖumi?
Dopada li Vam se ovdje? ደ--ኢ-ኩም-- ኣብ-? ደ_ ኢ___ ዶ ኣ___ ደ- ኢ-ኩ- ዶ ኣ-ዚ- -------------- ደስ ኢሉኩም ዶ ኣብዚ? 0
d--- -----m- do------? d___ ī______ d_ a_____ d-s- ī-u-u-i d- a-i-ī- ---------------------- desi īlukumi do abizī?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? ኣብ-ዲ---ዕ--ቲ -ገብሩ? ኣ_____ ዕ___ ት____ ኣ-ዚ-ኹ- ዕ-ፍ- ት-ብ-? ----------------- ኣብዚዲኹም ዕርፍቲ ትገብሩ? 0
a--zīd-ẖ-m---i--fitī---ge-i-u? a__________ ‘_______ t________ a-i-ī-ī-̱-m- ‘-r-f-t- t-g-b-r-? ------------------------------- abizīdīẖumi ‘irifitī tigebiru?
Posjetite me jednom! ንዓ- ብ-ሑኒ እን-! ን__ ብ___ እ___ ን-ይ ብ-ሑ- እ-ዶ- ------------- ንዓይ ብጽሑኒ እንዶ! 0
ni‘ayi bits’i-̣u-ī-i-ido! n_____ b_________ i_____ n-‘-y- b-t-’-h-u-ī i-i-o- ------------------------- ni‘ayi bits’iḥunī inido!
Ovo je moja adresa. እ--ኣ-ራሻ---ዩ። እ_ ኣ____ እ__ እ- ኣ-ራ-ይ እ-። ------------ እዚ ኣድራሻይ እዩ። 0
iz- -d-r-s-a----y-። i__ a_________ i___ i-ī a-i-a-h-y- i-u- ------------------- izī adirashayi iyu።
Hoćemo li se sutra vidjeti? ጽባሕ --ራኸብ ዲና? ጽ__ ክ____ ዲ__ ጽ-ሕ ክ-ራ-ብ ዲ-? ------------- ጽባሕ ክንራኸብ ዲና? 0
t----a--i ---ir-ẖe-- dī-a? t_______ k_________ d____ t-’-b-h-i k-n-r-h-e-i d-n-? --------------------------- ts’ibaḥi kiniraẖebi dīna?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. ይቕ----ሓ- መ-ብ-ገይ--ኣሎኹ። ይ____ ሓ_ መ__ ገ__ ኣ___ ይ-ሬ-፣ ሓ- መ-ብ ገ-ረ ኣ-ኹ- --------------------- ይቕሬታ፣ ሓደ መደብ ገይረ ኣሎኹ። 0
yi---i-ē-a፣---ad--med--i -e--re --oẖu። y_________ ḥ___ m_____ g_____ a_____ y-k-’-r-t-፣ h-a-e m-d-b- g-y-r- a-o-̱-። --------------------------------------- yiḵ’irēta፣ ḥade medebi geyire aloẖu።
Bok! / Bog! / Zbogom! ቻ-! ቻ__ ቻ-! --- ቻው! 0
c-a--! c_____ c-a-i- ------ chawi!
Doviđenja! ኣ---ልኣ--ርክብና-(-ድሓን ኩን)! ኣ_ ክ___ ር___ ( ድ__ ኩ___ ኣ- ክ-ኣ- ር-ብ- ( ድ-ን ኩ-)- ----------------------- ኣብ ክልኣይ ርክብና ( ድሓን ኩን)! 0
a-i-kil-’ay--r-k---na---d-ḥ-----uni)! a__ k_______ r_______ ( d_____ k_____ a-i k-l-’-y- r-k-b-n- ( d-h-a-i k-n-)- -------------------------------------- abi kili’ayi rikibina ( diḥani kuni)!
Do uskoro! ክ-ብ--ሓር! ክ__ ድ___ ክ-ብ ድ-ር- -------- ክሳብ ድሓር! 0
k--a-i-di-̣ari! k_____ d______ k-s-b- d-h-a-i- --------------- kisabi diḥari!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!