Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   ti ናይ ዋንነት ቃላት 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [ሱሳንሸውዓተን]

67 [susanishewi‘ateni]

ናይ ዋንነት ቃላት 2

nayi wanineti k’alati 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
naočale እቲ መነ-ር እ_ መ___ እ- መ-ጽ- ------- እቲ መነጽር 0
it- m---ts--ri i__ m_________ i-ī m-n-t-’-r- -------------- itī menets’iri
On je zaboravio svoje naočale. ን- -ነጽሩ-ረሲ--። ን_ መ___ ረ____ ን- መ-ጽ- ረ-ዑ-። ------------- ንሱ መነጽሩ ረሲዑዎ። 0
n--- mene-s’i-- -es-‘---። n___ m_________ r________ n-s- m-n-t-’-r- r-s-‘-w-። ------------------------- nisu menets’iru resī‘uwo።
Ma gdje su mu naočale? መነ-- -በይ -ዩ --ዑ-? መ___ ኣ__ ድ_ ረ____ መ-ጽ- ኣ-ይ ድ- ረ-ዑ-? ----------------- መነጽሩ ኣበይ ድዩ ረሲዑዎ? 0
me-et-’-r--abeyi -i-u -e--‘-w-? m_________ a____ d___ r________ m-n-t-’-r- a-e-i d-y- r-s-‘-w-? ------------------------------- menets’iru abeyi diyu resī‘uwo?
sat እታ-ሰ-ት እ_ ሰ__ እ- ሰ-ት ------ እታ ሰዓት 0
i---s---ti i__ s_____ i-a s-‘-t- ---------- ita se‘ati
Njegov sat je pokvaren. ሰዓቱ --ላ-ያ። ሰ__ ተ_____ ሰ-ቱ ተ-ላ-ያ- ---------- ሰዓቱ ተባላሽያ። 0
s--atu ---alash-ya። s_____ t___________ s-‘-t- t-b-l-s-i-a- ------------------- se‘atu tebalashiya።
Sat visi na zidu. እታ ሰዓት--ብ-መንደቕ --ቒላ--ላ። እ_ ሰ__ ኣ_ መ___ ተ___ ኣ__ እ- ሰ-ት ኣ- መ-ደ- ተ-ቒ- ኣ-። ----------------------- እታ ሰዓት ኣብ መንደቕ ተሰቒላ ኣላ። 0
it- -e‘-t--ab------d--̱’i tese-̱’īla-ala። i__ s_____ a__ m________ t________ a___ i-a s-‘-t- a-i m-n-d-k-’- t-s-k-’-l- a-a- ----------------------------------------- ita se‘ati abi menideḵ’i teseḵ’īla ala።
putovnica እ-----ርት እ_ ፓ____ እ- ፓ-ፖ-ት -------- እቲ ፓስፖርት 0
itī -----o-i-i i__ p_________ i-ī p-s-p-r-t- -------------- itī pasiporiti
Izgubio je svoju putovnicu. ንሱ ፓስ----ሲ-ኑዎ። ን_ ፓ____ ሲ____ ን- ፓ-ፖ-ቱ ሲ-ኑ-። -------------- ንሱ ፓስፖርቱ ሲኢኑዎ። 0
n--- pas-por-t- ---īnuw-። n___ p_________ s________ n-s- p-s-p-r-t- s-’-n-w-። ------------------------- nisu pasiporitu sī’īnuwo።
Gdje je onda njegova putovnica? ፖ--ፖርቱ -በይ-ጌ-ዎ? ፖ_____ ኣ__ ጌ___ ፖ-ስ-ር- ኣ-ይ ጌ-ዎ- --------------- ፖኣስፖርቱ ኣበይ ጌሩዎ? 0
p-------r-t----ey---ē-uw-? p___________ a____ g______ p-’-s-p-r-t- a-e-i g-r-w-? -------------------------- po’asiporitu abeyi gēruwo?
oni – njihov / njihova / njihovo ን----- -ቶም ን___ - ና__ ን-ቶ- - ና-ም ---------- ንሳቶም - ናቶም 0
nisa-om- - n-to-i n_______ - n_____ n-s-t-m- - n-t-m- ----------------- nisatomi - natomi
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. እቶ--ቆ-ዑ ን-ለ--- -ነሞ-። እ__ ቆ__ ን_____ ሲ____ እ-ም ቆ-ዑ ን-ለ-ኦ- ሲ-ሞ-። -------------------- እቶም ቆልዑ ንወለድኦም ሲነሞም። 0
itomi-k--l--- --w---di’-mi ---e--mi። i____ k______ n___________ s________ i-o-i k-o-i-u n-w-l-d-’-m- s-n-m-m-። ------------------------------------ itomi k’oli‘u niweledi’omi sīnemomi።
Ali evo njihovi roditelji dolaze! ግ--ወለድኦ- እ-ዉ-ይመ-- ። ግ_ ወ____ እ__ ይ___ ። ግ- ወ-ድ-ም እ-ዉ ይ-ጽ- ። ------------------- ግን ወለድኦም እነዉ ይመጽኡ ። 0
gi-- --l-d-’-m- -n--- -imet-’--u ። g___ w_________ i____ y_________ ። g-n- w-l-d-’-m- i-e-u y-m-t-’-’- ። ---------------------------------- gini weledi’omi inewu yimets’i’u ።
Vi – Vaš / Vaša / Vaše ን--- - ና--ም ን___ - ና___ ን-ኹ- - ና-ኩ- ----------- ንስኹም - ናትኩም 0
n-s--̱-mi-- n--ik--i n_______ - n_______ n-s-h-u-i - n-t-k-m- -------------------- nisiẖumi - natikumi
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? መ--ኹ------ሩ፣----ሙ--? መ____ ከ_____ ኣ_ ሙ___ መ-ሻ-ም ከ-ይ-ሩ- ኣ- ሙ-ር- -------------------- መገሻኹም ከመይኔሩ፣ ኣቶ ሙለር? 0
m-ges--h---- -e-e-in---፣---o-m-l-r-? m__________ k__________ a__ m______ m-g-s-a-̱-m- k-m-y-n-r-፣ a-o m-l-r-? ------------------------------------ megeshaẖumi kemeyinēru፣ ato muleri?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? ሰ-ይ-ኹም-ኣበ- ኣ- ኣ--ሙለ-? ሰ_____ ኣ__ ኣ_ ኣ_ ሙ___ ሰ-ይ-ኹ- ኣ-ይ ኣ- ኣ- ሙ-ር- --------------------- ሰበይትኹም ኣበይ ኣላ ኣቶ ሙለር? 0
sebe-iti-̱-mi ---yi---a-a-o-mu-eri? s___________ a____ a__ a__ m______ s-b-y-t-h-u-i a-e-i a-a a-o m-l-r-? ----------------------------------- sebeyitiẖumi abeyi ala ato muleri?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše ን---------ን ን___ - ና___ ን-ኽ- - ና-ክ- ----------- ንስኽን - ናትክን 0
nisi-̱--- --n-t---ni n_______ - n_______ n-s-h-i-i - n-t-k-n- -------------------- nisiẖini - natikini
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? መገ-ኽ--ከ-ይ ----ይ-ሮ-ሽሚ-? መ____ ከ__ ኔ_ ወ___ ሽ___ መ-ሻ-ን ከ-ይ ኔ- ወ-ዘ- ሽ-ት- ---------------------- መገሻኽን ከመይ ኔሩ ወይዘሮ ሽሚት? 0
m--e-h-h--n- k-m--i --r--w-yiz--o -h-mīt-? m__________ k_____ n___ w_______ s_______ m-g-s-a-̱-n- k-m-y- n-r- w-y-z-r- s-i-ī-i- ------------------------------------------ megeshaẖini kemeyi nēru weyizero shimīti?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? ሰብ-ይ-ን-----ኣሎ ---ሮ-ሽሚት? ሰ_____ ኣ__ ኣ_ ወ___ ሽ___ ሰ-ኣ-ክ- ኣ-ይ ኣ- ወ-ዘ- ሽ-ት- ----------------------- ሰብኣይክን ኣበይ ኣሎ ወይዘሮ ሽሚት? 0
se------k-n--abe----l- w----er-----m--i? s___________ a____ a__ w_______ s_______ s-b-’-y-k-n- a-e-i a-o w-y-z-r- s-i-ī-i- ---------------------------------------- sebi’ayikini abeyi alo weyizero shimīti?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!