Zbirka izraza

hr nešto opravdati 3   »   lt ką pagrįsti 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

nešto opravdati 3

77 [septyniasdešimt septyni]

ką pagrįsti 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Zašto ne jedete tortu? Ko--- ---s----va--o-- to--o? Kodėl (jūs) nevalgote torto? K-d-l (-ū-) n-v-l-o-e t-r-o- ---------------------------- Kodėl (jūs) nevalgote torto? 0
Moram smršaviti. (----tu--- n--est- svo-į. (Aš) turiu numesti svorį. (-š- t-r-u n-m-s-i s-o-į- ------------------------- (Aš) turiu numesti svorį. 0
Ne jedem ju, jer moram smršaviti. (--- -eva-g--,---s-----u--um-s-i-s-o-į. (Aš) nevalgau, nes turiu numesti svorį. (-š- n-v-l-a-, n-s t-r-u n-m-s-i s-o-į- --------------------------------------- (Aš) nevalgau, nes turiu numesti svorį. 0
Zašto ne pijete pivo? Ko-ė----ūs) ne---i-t-----us? Kodėl (jūs) negeriate alaus? K-d-l (-ū-) n-g-r-a-e a-a-s- ---------------------------- Kodėl (jūs) negeriate alaus? 0
Moram još voziti. (A----a- t-r-s-u---ži-o-i. (Aš) dar turėsiu važiuoti. (-š- d-r t-r-s-u v-ž-u-t-. -------------------------- (Aš) dar turėsiu važiuoti. 0
Ne pijem ga, jer moram još voziti. (--) ---e-i-- -----ar-t---siu va-i----. (Aš) negeriu, nes dar turėsiu važiuoti. (-š- n-g-r-u- n-s d-r t-r-s-u v-ž-u-t-. --------------------------------------- (Aš) negeriu, nes dar turėsiu važiuoti. 0
Zašto ne piješ kavu? Ko--l -ege-i----o-? Kodėl negeri kavos? K-d-l n-g-r- k-v-s- ------------------- Kodėl negeri kavos? 0
Hladna je. Ji-atša--. Ji atšalo. J- a-š-l-. ---------- Ji atšalo. 0
Ne pijem je, jer je hladna. A- j-s---geri-,-n-s ji-atša---/ yra --lt-. Aš jos negeriu, nes ji atšalo / yra šalta. A- j-s n-g-r-u- n-s j- a-š-l- / y-a š-l-a- ------------------------------------------ Aš jos negeriu, nes ji atšalo / yra šalta. 0
Zašto ne piješ čaj? Kod-------ri-a-b-tos? Kodėl negeri arbatos? K-d-l n-g-r- a-b-t-s- --------------------- Kodėl negeri arbatos? 0
Nemam šećera. (Aš---e--r-u---kraus. (Aš) neturiu cukraus. (-š- n-t-r-u c-k-a-s- --------------------- (Aš) neturiu cukraus. 0
Ne pijem ga, jer nemam šećera. Aš j-- n--eri------ --t-r-u --kr-us. Aš jos negeriu, nes neturiu cukraus. A- j-s n-g-r-u- n-s n-t-r-u c-k-a-s- ------------------------------------ Aš jos negeriu, nes neturiu cukraus. 0
Zašto ne jedete juhu? K--ė- -j-s- n--a-g-t- ---ubos? Kodėl (jūs) nevalgote sriubos? K-d-l (-ū-) n-v-l-o-e s-i-b-s- ------------------------------ Kodėl (jūs) nevalgote sriubos? 0
Nisam ju naručio / naručila. (-š)-j-- --u-si----a-. (Aš) jos neužsisakiau. (-š- j-s n-u-s-s-k-a-. ---------------------- (Aš) jos neužsisakiau. 0
Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. Aš --- nev---a-, --s---u-s-sak---. Aš jos nevalgau, nes neužsisakiau. A- j-s n-v-l-a-, n-s n-u-s-s-k-a-. ---------------------------------- Aš jos nevalgau, nes neužsisakiau. 0
Zašto ne jedete meso? K-d-l---ū-) ne--lgot- m--os? Kodėl (jūs) nevalgote mėsos? K-d-l (-ū-) n-v-l-o-e m-s-s- ---------------------------- Kodėl (jūs) nevalgote mėsos? 0
Ja sam vegetarijanac. (Aš)--eget--a- - --. (Aš) vegetaras / -ė. (-š- v-g-t-r-s / --. -------------------- (Aš) vegetaras / -ė. 0
Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. A----s -e--l--u,------s---eget-r---- --. Aš jos nevalgau, nes esu vegetaras / -ė. A- j-s n-v-l-a-, n-s e-u v-g-t-r-s / --. ---------------------------------------- Aš jos nevalgau, nes esu vegetaras / -ė. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanicima su neke riječi bile prenesen gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste također i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Također se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...