Zbirka izraza

hr Zanimanja   »   da Aktiviteter

13 [trinaest]

Zanimanja

Zanimanja

13 [tretten]

Aktiviteter

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Što radi Marta? Hva---ave-----th-? H___ l____ M______ H-a- l-v-r M-r-h-? ------------------ Hvad laver Martha? 0
Marta radi u uredu. Hun-ar-e-d-- på---nto-. H__ a_______ p_ k______ H-n a-b-j-e- p- k-n-o-. ----------------------- Hun arbejder på kontor. 0
Ona radi na računalu. Hun a-b-j-er ----c--put---n. H__ a_______ v__ c__________ H-n a-b-j-e- v-d c-m-u-e-e-. ---------------------------- Hun arbejder ved computeren. 0
Gdje je Marta? H--r-er------a? H___ e_ M______ H-o- e- M-r-h-? --------------- Hvor er Martha? 0
U kinu. I -i-graf--. I b_________ I b-o-r-f-n- ------------ I biografen. 0
Ona gleda film. Hu----r--n-f-l-. H__ s__ e_ f____ H-n s-r e- f-l-. ---------------- Hun ser en film. 0
Što radi Petar? H--- l--e- ---er? H___ l____ P_____ H-a- l-v-r P-t-r- ----------------- Hvad laver Peter? 0
On studira na sveučilištu. Ha--læ-er-på u--v-rsit---t. H__ l____ p_ u_____________ H-n l-s-r p- u-i-e-s-t-t-t- --------------------------- Han læser på universitetet. 0
On studira jezike. H-n--æs----prog. H__ l____ s_____ H-n l-s-r s-r-g- ---------------- Han læser sprog. 0
Gdje je Petar? Hvor--r -eter? H___ e_ P_____ H-o- e- P-t-r- -------------- Hvor er Peter? 0
U kafiću. På---fé. P_ c____ P- c-f-. -------- På café. 0
On pije kavu. H-n---i--er kaf--. H__ d______ k_____ H-n d-i-k-r k-f-e- ------------------ Han drikker kaffe. 0
Kuda rado idu? Hvor k---d---ide at--å-hen? H___ k__ d_ l___ a_ g_ h___ H-o- k-n d- l-d- a- g- h-n- --------------------------- Hvor kan de lide at gå hen? 0
Na koncert. T-l kon-ert. T__ k_______ T-l k-n-e-t- ------------ Til koncert. 0
Oni rado slušaju glazbu. D---a-----t-l-de at --re ----k. D_ k__ g___ l___ a_ h___ m_____ D- k-n g-d- l-d- a- h-r- m-s-k- ------------------------------- De kan godt lide at høre musik. 0
Kuda oni ne idu rado? H--r -a--d- ikk--l--- a---å-he-? H___ k__ d_ i___ l___ a_ g_ h___ H-o- k-n d- i-k- l-d- a- g- h-n- -------------------------------- Hvor kan de ikke lide at gå hen? 0
U disko. P- ---k-te-. P_ d________ P- d-s-o-e-. ------------ På diskotek. 0
Oni ne plešu rado. De---- -----lide-a--dan--. D_ k__ i___ l___ a_ d_____ D- k-n i-k- l-d- a- d-n-e- -------------------------- De kan ikke lide at danse. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Dali si znao?
Finski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s madžarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezična struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!