Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   da På restaurant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [enogtredive]

På restaurant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Jeg-v-l ---n- hav--e---or-et. J__ v__ g____ h___ e_ f______ J-g v-l g-r-e h-v- e- f-r-e-. ----------------------------- Jeg vil gerne have en forret. 0
Htio / htjela bih salatu. Jeg-vil ger------e--n-s-la-. J__ v__ g____ h___ e_ s_____ J-g v-l g-r-e h-v- e- s-l-t- ---------------------------- Jeg vil gerne have en salat. 0
Htio / htjela bih juhu. Jeg vil ger-e-h-v- -- ---p-. J__ v__ g____ h___ e_ s_____ J-g v-l g-r-e h-v- e- s-p-e- ---------------------------- Jeg vil gerne have en suppe. 0
Htio / htjela bih desert. Jeg-vi- --r-e --ve ---s--t. J__ v__ g____ h___ d_______ J-g v-l g-r-e h-v- d-s-e-t- --------------------------- Jeg vil gerne have dessert. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Jeg vi- --r-e ---e ---med flø-esk-m. J__ v__ g____ h___ i_ m__ f_________ J-g v-l g-r-e h-v- i- m-d f-ø-e-k-m- ------------------------------------ Jeg vil gerne have is med flødeskum. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Je---i----r----ave ----t-el--- ost. J__ v__ g____ h___ f____ e____ o___ J-g v-l g-r-e h-v- f-u-t e-l-r o-t- ----------------------------------- Jeg vil gerne have frugt eller ost. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. V--vil-ge--e sp-se -------ad. V_ v__ g____ s____ m_________ V- v-l g-r-e s-i-e m-r-e-m-d- ----------------------------- Vi vil gerne spise morgenmad. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. V----l----n- s--se-f-o--st. V_ v__ g____ s____ f_______ V- v-l g-r-e s-i-e f-o-o-t- --------------------------- Vi vil gerne spise frokost. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. V- -----er-- -pise a-t-n-ma-. V_ v__ g____ s____ a_________ V- v-l g-r-e s-i-e a-t-n-m-d- ----------------------------- Vi vil gerne spise aftensmad. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? H----vil--- / I-ha-e-ti--m----nma-? H___ v__ d_ / I h___ t__ m_________ H-a- v-l d- / I h-v- t-l m-r-e-m-d- ----------------------------------- Hvad vil du / I have til morgenmad? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Ru--sty-ker --d -a--e------g-----i-g? R__________ m__ m________ o_ h_______ R-n-s-y-k-r m-d m-r-e-a-e o- h-n-i-g- ------------------------------------- Rundstykker med marmelade og honning? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Ris-e- b-ød --- p--se--g --t? R_____ b___ m__ p____ o_ o___ R-s-e- b-ø- m-d p-l-e o- o-t- ----------------------------- Ristet brød med pølse og ost? 0
Kuhano jaje? Et --gt æ-? E_ k___ æ__ E- k-g- æ-? ----------- Et kogt æg? 0
Jaje na oko? E---pe--æg? E_ s_______ E- s-e-l-g- ----------- Et spejlæg? 0
Omlet? E----el--? E_ o______ E- o-e-e-? ---------- En omelet? 0
Molim još jedan jogurt. M- je--b-d--om-en ----ur- me--? M_ j__ b___ o_ e_ y______ m____ M- j-g b-d- o- e- y-g-u-t m-r-? ------------------------------- Må jeg bede om en yoghurt mere? 0
Molim još soli i papra. M----- --d--om-sa-t-og p-be- ogs-? M_ j__ b___ o_ s___ o_ p____ o____ M- j-g b-d- o- s-l- o- p-b-r o-s-? ---------------------------------- Må jeg bede om salt og peber også? 0
Molim još jednu čašu vode. M- -eg bede----e- ---- va-d m--e? M_ j__ b___ o_ e_ g___ v___ m____ M- j-g b-d- o- e- g-a- v-n- m-r-? --------------------------------- Må jeg bede om et glas vand mere? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!