Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   da måtte noget

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [treoghalvfjerds]

måtte noget

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Smiješ li već voziti auto? M- du al--red- --r- b--? M_ d_ a_______ k___ b___ M- d- a-l-r-d- k-r- b-l- ------------------------ Må du allerede køre bil? 0
Smiješ li već piti alkohol? M---u--ll--ede-----k---lk--ol? M_ d_ a_______ d_____ a_______ M- d- a-l-r-d- d-i-k- a-k-h-l- ------------------------------ Må du allerede drikke alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? Må-d--alle-e-- --ge-al-n- ----u---n---? M_ d_ a_______ t___ a____ t__ u________ M- d- a-l-r-d- t-g- a-e-e t-l u-l-n-e-? --------------------------------------- Må du allerede tage alene til udlandet? 0
smjeti måtte m____ m-t-e ----- måtte 0
Smijemo li ovdje pušiti? Må vi ry-e -e-? M_ v_ r___ h___ M- v- r-g- h-r- --------------- Må vi ryge her? 0
Smije li se ovdje pušiti? M- m-- ry-- h--? M_ m__ r___ h___ M- m-n r-g- h-r- ---------------- Må man ryge her? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? M--m-n-b-t--e-me--k-e-i--o--? M_ m__ b_____ m__ k__________ M- m-n b-t-l- m-d k-e-i-k-r-? ----------------------------- Må man betale med kreditkort? 0
Smije li se platiti čekom? Må-man b-ta-- me--c-ec-? M_ m__ b_____ m__ c_____ M- m-n b-t-l- m-d c-e-k- ------------------------ Må man betale med check? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? M----- -un be--l- k---a-t? M_ m__ k__ b_____ k_______ M- m-n k-n b-t-l- k-n-a-t- -------------------------- Må man kun betale kontant? 0
Smijem li telefonirati? Må -eg---ge-r-n-- -------e-? M_ j__ l___ r____ t__ n_____ M- j-g l-g- r-n-e t-l n-g-n- ---------------------------- Må jeg lige ringe til nogen? 0
Smijem li nešto pitati? M- jeg -i-e spø----o- --g-t? M_ j__ l___ s_____ o_ n_____ M- j-g l-g- s-ø-g- o- n-g-t- ---------------------------- Må jeg lige spørge om noget? 0
Smijem li nešto reći? M- --g--i----ig--nog-t? M_ j__ l___ s___ n_____ M- j-g l-g- s-g- n-g-t- ----------------------- Må jeg lige sige noget? 0
On ne smije spavati u parku. Ha--må ---e s----- ---ken. H__ m_ i___ s___ i p______ H-n m- i-k- s-v- i p-r-e-. -------------------------- Han må ikke sove i parken. 0
On ne smije spavati u autu. Ha- m--i--e -o-- i--i--n. H__ m_ i___ s___ i b_____ H-n m- i-k- s-v- i b-l-n- ------------------------- Han må ikke sove i bilen. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. H-n må-ik-- so-e--å--ta----en. H__ m_ i___ s___ p_ s_________ H-n m- i-k- s-v- p- s-a-i-n-n- ------------------------------ Han må ikke sove på stationen. 0
Smijemo li sjesti? Må-v- sæt-e-os--ed? M_ v_ s____ o_ n___ M- v- s-t-e o- n-d- ------------------- Må vi sætte os ned? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? M--v- -å-spis-k---et? M_ v_ f_ s___________ M- v- f- s-i-e-o-t-t- --------------------- Må vi få spisekortet? 0
Možemo li platiti odvojeno? M--v- ----l---v---f----ig? M_ v_ b_____ h___ f__ s___ M- v- b-t-l- h-e- f-r s-g- -------------------------- Må vi betale hver for sig? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!