Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   da Lokaltrafik

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [seksogtredive]

Lokaltrafik

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Hvo- e---ussto-p----d--? H___ e_ b_______________ H-o- e- b-s-t-p-e-t-d-t- ------------------------ Hvor er busstoppestedet? 0
Koji autobus vozi u centar? H-il--- -u----r-r -i--cen---m? H______ b__ k____ t__ c_______ H-i-k-n b-s k-r-r t-l c-n-r-m- ------------------------------ Hvilken bus kører til centrum? 0
Koju liniju moram uzeti? H-ilke---inje---a--j-----ge? H______ l____ s___ j__ t____ H-i-k-n l-n-e s-a- j-g t-g-? ---------------------------- Hvilken linje skal jeg tage? 0
Moram li presjedati? Sk-l j-g -----e? S___ j__ s______ S-a- j-g s-i-t-? ---------------- Skal jeg skifte? 0
Gdje moram presjesti? H-o- -ka--j-g --i-te? H___ s___ j__ s______ H-o- s-a- j-g s-i-t-? --------------------- Hvor skal jeg skifte? 0
Koliko košta karta? H--d ----er -- -illet? H___ k_____ e_ b______ H-a- k-s-e- e- b-l-e-? ---------------------- Hvad koster en billet? 0
Koliko stanica ima do centra? Hvo---a--e-s-op----e-e--er der--il -e-----? H___ m____ s___________ e_ d__ t__ c_______ H-o- m-n-e s-o-p-s-e-e- e- d-r t-l c-n-r-m- ------------------------------------------- Hvor mange stoppesteder er der til centrum? 0
Morate ovdje izaći. Du sk----f----. D_ s___ a_ h___ D- s-a- a- h-r- --------------- Du skal af her. 0
Morate izaći otraga. D----al-st--a- -ag-r--. D_ s___ s__ a_ b_______ D- s-a- s-å a- b-g-r-t- ----------------------- Du skal stå af bagerst. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. D-- n-s-e----tro-to---omme--o----m-nu--er. D__ n____ (_________ k_____ o_ 5 m________ D-t n-s-e (-e-r-)-o- k-m-e- o- 5 m-n-t-e-. ------------------------------------------ Det næste (metro)tog kommer om 5 minutter. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. D-n--æst--sporvo-n-k--me--o- 10-m-n-t---. D__ n____ s_______ k_____ o_ 1_ m________ D-n n-s-e s-o-v-g- k-m-e- o- 1- m-n-t-e-. ----------------------------------------- Den næste sporvogn kommer om 10 minutter. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. D-- n--t--b-- ---m-------- --nu--er. D__ n____ b__ k_____ o_ 1_ m________ D-n n-s-e b-s k-m-e- o- 1- m-n-t-e-. ------------------------------------ Den næste bus kommer om 15 minutter. 0
Kada vozi zadnji metro? Hv-r--r g-r-d-- --d----(me-ro--og? H______ g__ d__ s_____ (__________ H-o-n-r g-r d-t s-d-t- (-e-r-)-o-? ---------------------------------- Hvornår går det sidste (metro)tog? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Hv---å--gå- d-n-si---e--p-rvo-n? H______ g__ d__ s_____ s________ H-o-n-r g-r d-n s-d-t- s-o-v-g-? -------------------------------- Hvornår går den sidste sporvogn? 0
Kada vozi zadnji autobus? Hv-r--------den s-dst-----? H______ g__ d__ s_____ b___ H-o-n-r g-r d-n s-d-t- b-s- --------------------------- Hvornår går den sidste bus? 0
Imate li putnu kartu? Har -- kø-ekor-? H__ d_ k________ H-r d- k-r-k-r-? ---------------- Har du kørekort? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. E- k-r--o-t?-–----, --t --r--e- --ke. E_ k________ – N___ d__ h__ j__ i____ E- k-r-k-r-? – N-j- d-t h-r j-g i-k-. ------------------------------------- Et kørekort? – Nej, det har jeg ikke. 0
Onda morate platiti kaznu. Så-s-al-du---ta---en-b---. S_ s___ d_ b_____ e_ b____ S- s-a- d- b-t-l- e- b-d-. -------------------------- Så skal du betale en bøde. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!