Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   da På restaurant 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [tredive]

På restaurant 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Sok od jabuke, molim. En-æ----------tak. E_ æ_________ t___ E- æ-l-j-i-e- t-k- ------------------ En æblejuice, tak. 0
Limunadu, molim. En -o---an-,-ta-. E_ s________ t___ E- s-d-v-n-, t-k- ----------------- En sodavand, tak. 0
Sok od rajčice, molim. E- -----t-ma--uice- ---. E_ g___ t__________ t___ E- g-a- t-m-t-u-c-, t-k- ------------------------ Et glas tomatjuice, tak. 0
Ja bih rado čašu crnog vina. Jeg-v-l-ge--- ---e e--g-as--ø---n. J__ v__ g____ h___ e_ g___ r______ J-g v-l g-r-e h-v- e- g-a- r-d-i-. ---------------------------------- Jeg vil gerne have et glas rødvin. 0
Ja bih rado čašu bijelog vina. Je----l--ern- hav--e- -l-s -vidvin. J__ v__ g____ h___ e_ g___ h_______ J-g v-l g-r-e h-v- e- g-a- h-i-v-n- ----------------------------------- Jeg vil gerne have et glas hvidvin. 0
Ja bih rado bocu pjenušca. J-g-vi--g-rn- h--- -n flas-e--h----gn-. J__ v__ g____ h___ e_ f_____ c_________ J-g v-l g-r-e h-v- e- f-a-k- c-a-p-g-e- --------------------------------------- Jeg vil gerne have en flaske champagne. 0
Voliš li ribu? Ka--du l-de f-s-? K__ d_ l___ f____ K-n d- l-d- f-s-? ----------------- Kan du lide fisk? 0
Voliš li govedinu? K----- -i-- --s----? K__ d_ l___ o_______ K-n d- l-d- o-s-k-d- -------------------- Kan du lide oksekød? 0
Voliš li svinjetinu? Kan -u-l--e -v--e---? K__ d_ l___ s________ K-n d- l-d- s-i-e-ø-? --------------------- Kan du lide svinekød? 0
Htio / htjela bih nešto bez mesa. J-- vi---e--e ---e--o-e--ude-----. J__ v__ g____ h___ n____ u___ k___ J-g v-l g-r-e h-v- n-g-t u-e- k-d- ---------------------------------- Jeg vil gerne have noget uden kød. 0
Htio / htjela bih platu sa povrćem. J---v-- ----e-hav- ---t---erk-- --øn--ag--. J__ v__ g____ h___ e_ t________ g__________ J-g v-l g-r-e h-v- e- t-l-e-k-n g-ø-t-a-e-. ------------------------------------------- Jeg vil gerne have en tallerken grøntsager. 0
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Je- v-- ge--e h-ve n-g-t, der-i-k--ta-e---å-la---tid. J__ v__ g____ h___ n_____ d__ i___ t____ s_ l___ t___ J-g v-l g-r-e h-v- n-g-t- d-r i-k- t-g-r s- l-n- t-d- ----------------------------------------------------- Jeg vil gerne have noget, der ikke tager så lang tid. 0
Želite li to s rižom? Vil-du h--e---s-til? V__ d_ h___ r__ t___ V-l d- h-v- r-s t-l- -------------------- Vil du have ris til? 0
Želite li to s tjesteninom? Vi- -- --v- s--g----- -il? V__ d_ h___ s________ t___ V-l d- h-v- s-a-h-t-i t-l- -------------------------- Vil du have spaghetti til? 0
Želite li to s krumpirom? V-- -u--a-e-kart-fle- --l? V__ d_ h___ k________ t___ V-l d- h-v- k-r-o-l-r t-l- -------------------------- Vil du have kartofler til? 0
To mi nije ukusno. Je- -yn---i-k---e- --a-er god-. J__ s____ i___ d__ s_____ g____ J-g s-n-s i-k- d-t s-a-e- g-d-. ------------------------------- Jeg synes ikke det smager godt. 0
Jelo je hladno. M-d-n e---o--. M____ e_ k____ M-d-n e- k-l-. -------------- Maden er kold. 0
To ja nisam naručio / naručila. De- --r---g i-ke -estil-. D__ h__ j__ i___ b_______ D-t h-r j-g i-k- b-s-i-t- ------------------------- Det har jeg ikke bestilt. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.