Zbirka izraza

hr U vlaku   »   da I toget

34 [trideset i četiri]

U vlaku

U vlaku

34 [fireogtredive]

I toget

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Da li je to vlak za Berlin? Er -et-----------Berl-n? E_ d__ t____ t__ B______ E- d-t t-g-t t-l B-r-i-? ------------------------ Er det toget til Berlin? 0
Kada kreće vlak? Hv-rnår--å- -o---? H______ g__ t_____ H-o-n-r g-r t-g-t- ------------------ Hvornår går toget? 0
Kada stiže vlak u Berlin? Hvor-å--a-kom-er ---et t----erlin? H______ a_______ t____ t__ B______ H-o-n-r a-k-m-e- t-g-t t-l B-r-i-? ---------------------------------- Hvornår ankommer toget til Berlin? 0
Oprostite, smijem li proći? U---kyld---å j-- kom-e--o-bi? U________ m_ j__ k____ f_____ U-d-k-l-, m- j-g k-m-e f-r-i- ----------------------------- Undskyld, må jeg komme forbi? 0
Mislim da je to moje mjesto. Je--tro-- --- er--i--p-ad-. J__ t____ d__ e_ m__ p_____ J-g t-o-, d-t e- m-n p-a-s- --------------------------- Jeg tror, det er min plads. 0
Mislim da sjedite na mom mjestu. J----r-----------e- ----in--la-s. J__ t____ d_ s_____ p_ m__ p_____ J-g t-o-, d- s-d-e- p- m-n p-a-s- --------------------------------- Jeg tror, du sidder på min plads. 0
Gdje su kola za spavanje? Hv-r--r-sov-vogne-? H___ e_ s__________ H-o- e- s-v-v-g-e-? ------------------- Hvor er sovevognen? 0
Kola za spavanje su na kraju vlaka. S--e--g-en er-- den-bage--te-de- a---og--. S_________ e_ i d__ b_______ d__ a_ t_____ S-v-v-g-e- e- i d-n b-g-r-t- d-l a- t-g-t- ------------------------------------------ Sovevognen er i den bagerste del af toget. 0
A gdje je restoran? – Na početku. Og--v-r -r--p-s--ogn-n- - - --- --rr-s-e d-l. O_ h___ e_ s___________ – I d__ f_______ d___ O- h-o- e- s-i-e-o-n-n- – I d-n f-r-e-t- d-l- --------------------------------------------- Og hvor er spisevognen? – I den forreste del. 0
Mogu li spavati dolje? Må-j-----ve -e--r-t? M_ j__ s___ n_______ M- j-g s-v- n-d-r-t- -------------------- Må jeg sove nederst? 0
Mogu li spavati u sredini? Må -eg s--e i m-dten? M_ j__ s___ i m______ M- j-g s-v- i m-d-e-? --------------------- Må jeg sove i midten? 0
Mogu li spavati gore? Må j-g-sove-øv----? M_ j__ s___ ø______ M- j-g s-v- ø-e-s-? ------------------- Må jeg sove øverst? 0
Kada smo na granici? H--r--r-er vi --d ---nsen? H______ e_ v_ v__ g_______ H-o-n-r e- v- v-d g-æ-s-n- -------------------------- Hvornår er vi ved grænsen? 0
Koliko traje vožnja do Berlina? H-or ----- -ar-r--u----t----er-i-? H___ l____ v____ t____ t__ B______ H-o- l-n-e v-r-r t-r-n t-l B-r-i-? ---------------------------------- Hvor længe varer turen til Berlin? 0
Da li vlak kasni? E--t-g-------i--et? E_ t____ f_________ E- t-g-t f-r-i-k-t- ------------------- Er toget forsinket? 0
Imate li nešto za čitati? H-r du-noget a- læ-e-i? H__ d_ n____ a_ l___ i_ H-r d- n-g-t a- l-s- i- ----------------------- Har du noget at læse i? 0
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? Kan man -å -o-------sp--- -g----kk- her? K__ m__ f_ n____ a_ s____ o_ d_____ h___ K-n m-n f- n-g-t a- s-i-e o- d-i-k- h-r- ---------------------------------------- Kan man få noget at spise og drikke her? 0
Da li biste me molim probudili u 7 sati? V-l du-v--e -- -enli- at vække -i--k-ok-----? V__ d_ v___ s_ v_____ a_ v____ m__ k______ 7_ V-l d- v-r- s- v-n-i- a- v-k-e m-g k-o-k-n 7- --------------------------------------------- Vil du være så venlig at vække mig klokken 7? 0

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobivaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pozornije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!