Zbirka izraza

hr U gradu   »   pt Na cidade

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [vinte e cinco]

Na cidade

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (PT) igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Go----ia-de ir-----t--ã- f---ovi-r-a. G_______ d_ i_ à e______ f___________ G-s-a-i- d- i- à e-t-ç-o f-r-o-i-r-a- ------------------------------------- Gostaria de ir à estação ferroviária. 0
Htio / htjela bih na aerodrom. G-st-r-- -- -- -o--e-o-ort-. G_______ d_ i_ a_ a_________ G-s-a-i- d- i- a- a-r-p-r-o- ---------------------------- Gostaria de ir ao aeroporto. 0
Htio / htjela bih u centar grada. G--t-ria -e--r-ao c-n--- / à-b----. G_______ d_ i_ a_ c_____ / à b_____ G-s-a-i- d- i- a- c-n-r- / à b-i-a- ----------------------------------- Gostaria de ir ao centro / à baixa. 0
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? Co---é--u------- ----taç-o? C___ é q__ c____ à e_______ C-m- é q-e c-e-o à e-t-ç-o- --------------------------- Como é que chego à estação? 0
Kako da dođem do aerodroma? Co-o-é q-e ---g- ao--er-p-rt-? C___ é q__ c____ a_ a_________ C-m- é q-e c-e-o a- a-r-p-r-o- ------------------------------ Como é que chego ao aeroporto? 0
Kako da dođem do centra grada? Com- é -u--ch--- -o -e-tr-? C___ é q__ c____ a_ c______ C-m- é q-e c-e-o a- c-n-r-? --------------------------- Como é que chego ao centro? 0
Trebam taksi. E- pr----o de--- --x-. E_ p______ d_ u_ t____ E- p-e-i-o d- u- t-x-. ---------------------- Eu preciso de um táxi. 0
Trebam plan grada. E- p-eci-- de-um--apa. E_ p______ d_ u_ m____ E- p-e-i-o d- u- m-p-. ---------------------- Eu preciso de um mapa. 0
Trebam hotel. E--p--ciso-de u--h--e-. E_ p______ d_ u_ h_____ E- p-e-i-o d- u- h-t-l- ----------------------- Eu preciso de um hotel. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. G--t--i--d--a---ar--m c-r-o. G_______ d_ a_____ u_ c_____ G-s-a-i- d- a-u-a- u- c-r-o- ---------------------------- Gostaria de alugar um carro. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. A-u--e-tá-o--e--c---ã- d--c-édi-o. A___ e___ o m__ c_____ d_ c_______ A-u- e-t- o m-u c-r-ã- d- c-é-i-o- ---------------------------------- Aqui está o meu cartão de crédito. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. Aq-- -st- --mi--a------ -----nd---o. A___ e___ a m____ c____ d_ c________ A-u- e-t- a m-n-a c-r-a d- c-n-u-ã-. ------------------------------------ Aqui está a minha carta de condução. 0
Što ima vidjeti u gradu? O--------ue-p--e--- ve- n---i-a-e? O q__ é q__ p______ v__ n_ c______ O q-e é q-e p-d-m-s v-r n- c-d-d-? ---------------------------------- O que é que podemos ver na cidade? 0
Idite u stari grad. V---t- ao-cent-- hist--i-o da--i-a--. V_ a__ a_ c_____ h________ d_ c______ V- a-é a- c-n-r- h-s-ó-i-o d- c-d-d-. ------------------------------------- Vá até ao centro histórico da cidade. 0
Napravite obilazak grada. D- ---pas---o-pe----i---e. D_ u_ p______ p___ c______ D- u- p-s-e-o p-l- c-d-d-. -------------------------- Dê um passeio pela cidade. 0
Idite do luke. Vá-até--- ---t-. V_ a__ a_ p_____ V- a-é a- p-r-o- ---------------- Vá até ao porto. 0
Napravite obilazak luke. Dê ------seio -el- ---to. D_ u_ p______ p___ p_____ D- u- p-s-e-o p-l- p-r-o- ------------------------- Dê um passeio pelo porto. 0
Koje još znamenitosti postoje? Que ---r-- --ra-õ-s tur--ti-a- é -ue -á? Q__ o_____ a_______ t_________ é q__ h__ Q-e o-t-a- a-r-ç-e- t-r-s-i-a- é q-e h-? ---------------------------------------- Que outras atrações turísticas é que há? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + portugalski (PT) (1-100) MP3 portugalski (PT) (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!