Zbirka izraza

hr U gradu   »   it In città

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [venticinque]

In città

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Vor-e- a--are---la-s--z--n-. V_____ a_____ a___ s________ V-r-e- a-d-r- a-l- s-a-i-n-. ---------------------------- Vorrei andare alla stazione. 0
Htio / htjela bih na aerodrom. V---ei a-dare--l-’-e----rto. V_____ a_____ a_____________ V-r-e- a-d-r- a-l-a-r-p-r-o- ---------------------------- Vorrei andare all’aeroporto. 0
Htio / htjela bih u centar grada. Vor-ei --d-r- ---ce-tr-. V_____ a_____ i_ c______ V-r-e- a-d-r- i- c-n-r-. ------------------------ Vorrei andare in centro. 0
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? Q-a- - la-s-rada------a-staz-one? Q___ è l_ s_____ p__ l_ s________ Q-a- è l- s-r-d- p-r l- s-a-i-n-? --------------------------------- Qual è la strada per la stazione? 0
Kako da dođem do aerodroma? Q--l è -a s--ad---er l---r-p-r--? Q___ è l_ s_____ p__ l___________ Q-a- è l- s-r-d- p-r l-a-r-p-r-o- --------------------------------- Qual è la strada per l’aeroporto? 0
Kako da dođem do centra grada? Q----è l----r--a pe- i--ce---o? Q___ è l_ s_____ p__ i_ c______ Q-a- è l- s-r-d- p-r i- c-n-r-? ------------------------------- Qual è la strada per il centro? 0
Trebam taksi. H- -is-gno-d- un ---sì. H_ b______ d_ u_ t_____ H- b-s-g-o d- u- t-s-ì- ----------------------- Ho bisogno di un tassì. 0
Trebam plan grada. Mi ser-e un- -ian--na-------c-t--. M_ s____ u__ p_______ d____ c_____ M- s-r-e u-a p-a-t-n- d-l-a c-t-à- ---------------------------------- Mi serve una piantina della città. 0
Trebam hotel. Mi o-cor-------lb-r--. M_ o______ u_ a_______ M- o-c-r-e u- a-b-r-o- ---------------------- Mi occorre un albergo. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Vor--i -o----i-r- -na------i-a. V_____ n_________ u__ m________ V-r-e- n-l-g-i-r- u-a m-c-h-n-. ------------------------------- Vorrei noleggiare una macchina. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Ecc- la---- --rt- -i-cr-dit-. E___ l_ m__ c____ d_ c_______ E-c- l- m-a c-r-a d- c-e-i-o- ----------------------------- Ecco la mia carta di credito. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. Ecco -a mia pa-en--. E___ l_ m__ p_______ E-c- l- m-a p-t-n-e- -------------------- Ecco la mia patente. 0
Što ima vidjeti u gradu? Cosa c’è--- v--e-- i- --tt-? C___ c__ d_ v_____ i_ c_____ C-s- c-è d- v-d-r- i- c-t-à- ---------------------------- Cosa c’è da vedere in città? 0
Idite u stari grad. Va-- --- -e-tro----ri-o. V___ n__ c_____ s_______ V-d- n-l c-n-r- s-o-i-o- ------------------------ Vada nel centro storico. 0
Napravite obilazak grada. F--c-a u- ---- de----città. F_____ u_ g___ d____ c_____ F-c-i- u- g-r- d-l-a c-t-à- --------------------------- Faccia un giro della città. 0
Idite do luke. V-da -----rto. V___ a_ p_____ V-d- a- p-r-o- -------------- Vada al porto. 0
Napravite obilazak luke. Fac--a -n----- -l-p--t-. F_____ u_ g___ a_ p_____ F-c-i- u- g-r- a- p-r-o- ------------------------ Faccia un giro al porto. 0
Koje još znamenitosti postoje? Q---i --tra--o-- tu--stiche c--sono--n--ra? Q____ a_________ t_________ c_ s___ a______ Q-a-i a-t-a-i-n- t-r-s-i-h- c- s-n- a-c-r-? ------------------------------------------- Quali attrazioni turistiche ci sono ancora? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + talijanski (1-100) MP3 talijanski (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!