Zbirka izraza

hr U gradu   »   nn I byen

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [tjuefem]

I byen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. E--vi- -il-t-g------n--. E_ v__ t__ t____________ E- v-l t-l t-g-t-s-o-e-. ------------------------ Eg vil til togstasjonen. 0
Htio / htjela bih na aerodrom. Eg-v-- --l ---p--sse-. E_ v__ t__ f__________ E- v-l t-l f-y-l-s-e-. ---------------------- Eg vil til flyplassen. 0
Htio / htjela bih u centar grada. Eg -il -il -en-r-m. E_ v__ t__ s_______ E- v-l t-l s-n-r-m- ------------------- Eg vil til sentrum. 0
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? K-rle-s k-em -g--i--to-s-a---n--? K______ k___ e_ t__ t____________ K-r-e-s k-e- e- t-l t-g-t-s-o-e-? --------------------------------- Korleis kjem eg til togstasjonen? 0
Kako da dođem do aerodroma? K--le----j-- -g---l f-y----s-n? K______ k___ e_ t__ f__________ K-r-e-s k-e- e- t-l f-y-l-s-e-? ------------------------------- Korleis kjem eg til flyplassen? 0
Kako da dođem do centra grada? Ko---i--kjem--- t----e--ru-? K______ k___ e_ t__ s_______ K-r-e-s k-e- e- t-l s-n-r-m- ---------------------------- Korleis kjem eg til sentrum? 0
Trebam taksi. Eg ----- ei d--sje. E_ t____ e_ d______ E- t-e-g e- d-o-j-. ------------------- Eg treng ei drosje. 0
Trebam plan grada. Eg t--ng e---kart o-er ----. E_ t____ e__ k___ o___ b____ E- t-e-g e-t k-r- o-e- b-e-. ---------------------------- Eg treng eit kart over byen. 0
Trebam hotel. E--t---g-ei- hote--. E_ t____ e__ h______ E- t-e-g e-t h-t-l-. -------------------- Eg treng eit hotell. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. E- --l --ern------e-ei- b--. E_ v__ g_____ l____ e__ b___ E- v-l g-e-n- l-i-e e-n b-l- ---------------------------- Eg vil gjerne leige ein bil. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Her -- k---ittk----t--i-t. H__ e_ k____________ m____ H-r e- k-e-i-t-o-t-t m-t-. -------------------------- Her er kredittkortet mitt. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. H---e--f-r---or--- -itt. H__ e_ f__________ m____ H-r e- f-r-r-o-t-t m-t-. ------------------------ Her er førarkortet mitt. 0
Što ima vidjeti u gradu? Kv- -r det å-s-----by--? K__ e_ d__ å s__ i b____ K-a e- d-t å s-å i b-e-? ------------------------ Kva er det å sjå i byen? 0
Idite u stari grad. Gå i-ga-le---n. G_ i g_________ G- i g-m-e-y-n- --------------- Gå i gamlebyen. 0
Napravite obilazak grada. Dr- ---omv-sing-i b-en. D__ p_ o_______ i b____ D-a p- o-v-s-n- i b-e-. ----------------------- Dra på omvising i byen. 0
Idite do luke. Gå til---m--. G_ t__ h_____ G- t-l h-m-a- ------------- Gå til hamna. 0
Napravite obilazak luke. D-a-på-b-----i--n-. D__ p_ b___________ D-a p- b-t-m-i-i-g- ------------------- Dra på båtomvising. 0
Koje još znamenitosti postoje? Kva-a--a -r-verd--- -jå? K__ a___ e_ v____ å s___ K-a a-n- e- v-r-t å s-å- ------------------------ Kva anna er verdt å sjå? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!