Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   sq Nё aeroport

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [tridhjetёepesё]

Nё aeroport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. D------r-z----j --ё f-u-ur-- pё--A-h---. D__ t_ r_______ n__ f_______ p__ A______ D-a t- r-z-r-o- n-ё f-u-u-i- p-r A-h-n-. ---------------------------------------- Dua tё rezervoj njё fluturim pёr Athinё. 0
Da li je to izravan let? A-ёs--ё n-ë-f--t-ri- -i----? A ё____ n__ f_______ d______ A ё-h-ё n-ë f-u-u-i- d-r-k-? ---------------------------- A ёshtё një fluturim direkt? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. N-----nd--fёr --i--re-,--- -’p-----du--n. N__ v___ a___ d________ k_ s______ d_____ N-ё v-n- a-ё- d-i-a-e-, k- s-p-h-t d-h-n- ----------------------------------------- Njё vend afёr dritares, ku s’pihet duhan. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. D-a -ё k---ir----r--e---m-n. D__ t_ k________ r__________ D-a t- k-n-i-m-j r-z-r-i-i-. ---------------------------- Dua tё konfirmoj rezervimin. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. D----ё-a-ullo- reze------. D__ t_ a______ r__________ D-a t- a-u-l-j r-z-r-i-i-. -------------------------- Dua tё anulloj rezervimin. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Du-----nd-ysh-j---z-r--m-n. D__ t_ n_______ r__________ D-a t- n-r-s-o- r-z-r-i-i-. --------------------------- Dua tё ndryshoj rezervimin. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Ku--n--e- -v--ni -------p---Rom-? K__ n____ a_____ t_____ p__ R____ K-r n-s-t a-i-n- t-e-ё- p-r R-m-? --------------------------------- Kur niset avioni tjetёr pёr Romё? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? A-k---h---y v-n-e-b-sh? A k_ d__ d_ v____ b____ A k- d-e d- v-n-e b-s-? ----------------------- A ka dhe dy vende bosh? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Jo--k-mi----ё- -----en- bo-h. J__ k___ v____ n__ v___ b____ J-, k-m- v-t-m n-ё v-n- b-s-. ----------------------------- Jo, kemi vetёm njё vend bosh. 0
Kada slijećemo? K-- d- tё -l-mi nё-tok-? K__ d_ t_ u____ n_ t____ K-r d- t- u-e-i n- t-k-? ------------------------ Kur do tё ulemi nё tokё? 0
Kada smo tamo? K-r--r--j---a---? K__ a______ a____ K-r a-r-j-ё a-j-? ----------------- Kur arrijmё atje? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Kur-n---t -u-ob--i-nё-q--d-r? K__ n____ a_______ n_ q______ K-r n-s-t a-t-b-s- n- q-n-ё-? ----------------------------- Kur niset autobusi nё qendёr? 0
Da li je to Vaš kofer? Val--hja---a--ё-htё-kjo? V_______ j___ ё____ k___ V-l-x-j- j-a- ё-h-ё k-o- ------------------------ Valixhja juaj ёshtё kjo? 0
Da li je to Vaša torba? Çan-a-juaj-ёsh-ё kjo? Ç____ j___ ё____ k___ Ç-n-a j-a- ё-h-ё k-o- --------------------- Çanta juaj ёshtё kjo? 0
Da li je to Vaša prtljaga? Bagaz---jua--ё-htё --? B______ j___ ё____ k__ B-g-z-i j-a- ё-h-ё k-? ---------------------- Bagazhi juaj ёshtё ky? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? S--baga-h mun- -ё ---r? S_ b_____ m___ t_ m____ S- b-g-z- m-n- t- m-r-? ----------------------- Sa bagazh mund tё marr? 0
Dvadeset kila. N-ёz---k---. N_____ k____ N-ё-e- k-l-. ------------ Njёzet kile. 0
Što, samo dvadeset kila? Çf-r-,--e-ё- n--z-t -ile? Ç_____ v____ n_____ k____ Ç-a-ё- v-t-m n-ё-e- k-l-? ------------------------- Çfarё, vetёm njёzet kile? 0

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.