Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   sq Nё restorant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [tridhjetёenjё]

Nё restorant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Dua-n-ё-a----a-tё. D__ n__ a_________ D-a n-ё a-t-p-s-ё- ------------------ Dua njё antipastё. 0
Htio / htjela bih salatu. D-a-n-ё-s-llat-. D__ n__ s_______ D-a n-ё s-l-a-ё- ---------------- Dua njё sallatё. 0
Htio / htjela bih juhu. Du- njё-s-pё. D__ n__ s____ D-a n-ё s-p-. ------------- Dua njё supё. 0
Htio / htjela bih desert. D-a--j---m----i--. D__ n__ ё_________ D-a n-ё ё-b-l-i-ё- ------------------ Dua njё ёmbёlsirё. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Dua --ё-----l----me-ajk-. D__ n__ a_______ m_ a____ D-a n-ё a-u-l-r- m- a-k-. ------------------------- Dua njё akullore me ajkё. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Dua fru---o-----at--. D__ f____ o__ d______ D-a f-u-a o-e d-a-h-. --------------------- Dua fruta ose djathё. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Ne d--m ---hamё --ng---. N_ d___ t_ h___ m_______ N- d-a- t- h-m- m-n-j-s- ------------------------ Ne duam tё hamё mёngjes. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Ne dua- -ё ---ё--rek-. N_ d___ t_ h___ d_____ N- d-a- t- h-m- d-e-ё- ---------------------- Ne duam tё hamё drekё. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Ne du-m--- ---ё ---k-. N_ d___ t_ h___ d_____ N- d-a- t- h-m- d-r-ё- ---------------------- Ne duam tё hamё darkё. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Ç-ar- doni -ёr -----es? Ç____ d___ p__ m_______ Ç-a-ё d-n- p-r m-n-j-s- ----------------------- Çfarё doni pёr mёngjes? 0
Pecivo s marmeladom i medom? S-mi-e-----og-- ---marm----ё d-- --a--ё? S_____ t_ v____ m_ m________ d__ m______ S-m-t- t- v-g-a m- m-r-a-a-ё d-e m-a-t-? ---------------------------------------- Simite tё vogla me marmalatё dhe mjaltё? 0
Тоst s kobasicom i sirom? B--ë ---the--- m- s--------- -j----? B___ t_ t_____ m_ s_____ d__ d______ B-k- t- t-e-u- m- s-l-a- d-e d-a-h-? ------------------------------------ Bukë të thekur me sallam dhe djathё? 0
Kuhano jaje? Njё -e-ё -- zier? N__ v___ t_ z____ N-ё v-z- t- z-e-? ----------------- Njё vezё tё zier? 0
Jaje na oko? N-ё-v-z- t---k--ur sy? N__ v___ t_ s_____ s__ N-ё v-z- t- s-u-u- s-? ---------------------- Njё vezё tё skuqur sy? 0
Omlet? Nj- -m-l-t-? N__ o_______ N-ё o-ё-e-ё- ------------ Njё omёletё? 0
Molim još jedan jogurt. Ju l---- -dhe---ё -os. J_ l____ e___ n__ k___ J- l-t-m e-h- n-ё k-s- ---------------------- Ju lutem edhe njё kos. 0
Molim još soli i papra. J- lu-e------- d-- pip--. J_ l____ k____ d__ p_____ J- l-t-m k-i-ё d-e p-p-r- ------------------------- Ju lutem kripё dhe piper. 0
Molim još jednu čašu vode. J--lute----he -j- --t-----. J_ l____ e___ n__ g___ u___ J- l-t-m e-h- n-ё g-t- u-ё- --------------------------- Ju lutem edhe njё gotё ujё. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + albanski (1-100) MP3 albanski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!