Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   sq Orёt

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [tetё]

Orёt

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Oprostite! Mё-f-lni! M_ f_____ M- f-l-i- --------- Mё falni! 0
Koliko je sati, molim Vas? S--ё-h-ё--ra, ju -utem? S_ ё____ o___ j_ l_____ S- ё-h-ё o-a- j- l-t-m- ----------------------- Sa ёshtё ora, ju lutem? 0
Hvala Vam puno! Fa-emi-d-r-t -h-m-. F___________ s_____ F-l-m-n-e-i- s-u-ё- ------------------- Faleminderit shumё. 0
Jedan je sat. Ё-h-ё -----j-. Ё____ o__ n___ Ё-h-ё o-a n-ё- -------------- Ёshtё ora njё. 0
Dva su sata. Ёs--- o-a --. Ё____ o__ d__ Ё-h-ё o-a d-. ------------- Ёshtё ora dy. 0
Tri su sata. Ёsht--or-----. Ё____ o__ t___ Ё-h-ё o-a t-e- -------------- Ёshtё ora tre. 0
Četiri su sata. Ёs--- o-a katё-. Ё____ o__ k_____ Ё-h-ё o-a k-t-r- ---------------- Ёshtё ora katёr. 0
Pet je sati. Ёsht- or--p-s-. Ё____ o__ p____ Ё-h-ё o-a p-s-. --------------- Ёshtё ora pesё. 0
Šest je sati. Ёs-t--or--gjas---. Ё____ o__ g_______ Ё-h-ё o-a g-a-h-ё- ------------------ Ёshtё ora gjashtё. 0
Sedam je sati. Ёsh----r--shta-ё. Ё____ o__ s______ Ё-h-ё o-a s-t-t-. ----------------- Ёshtё ora shtatё. 0
Osam je sati. Ё-htё ora-tet-. Ё____ o__ t____ Ё-h-ё o-a t-t-. --------------- Ёshtё ora tetё. 0
Devet je sati. Ёsh-- o-a -ё--ё. Ё____ o__ n_____ Ё-h-ё o-a n-n-ё- ---------------- Ёshtё ora nёntё. 0
Deset je sati. Ёs--ё-ora -hjet-. Ё____ o__ d______ Ё-h-ё o-a d-j-t-. ----------------- Ёshtё ora dhjetё. 0
Jedanaest je sati. Ёsh-- o-- -j---ё-h-e-ё. Ё____ o__ n____________ Ё-h-ё o-a n-ё-b-d-j-t-. ----------------------- Ёshtё ora njёmbёdhjetё. 0
Dvanaest je sati. Ёs-t---r--dym--dh--t-. Ё____ o__ d___________ Ё-h-ё o-a d-m-ё-h-e-ё- ---------------------- Ёshtё ora dymbёdhjetё. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. N---m-n--ё-k- -j-sh--d---t- -e---da. N__ m_____ k_ g____________ s_______ N-ё m-n-t- k- g-a-h-ё-h-e-ё s-k-n-a- ------------------------------------ Njё minutё ka gjashtёdhjetё sekonda. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. N-ё-o-- -a-gja-h-ёd--e-----n---. N__ o__ k_ g____________ m______ N-ё o-ё k- g-a-h-ё-h-e-ё m-n-t-. -------------------------------- Njё orё ka gjashtёdhjetё minuta. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Njё-di-ё k--n-ёz-te-at-r-o--. N__ d___ k_ n___________ o___ N-ё d-t- k- n-ё-e-e-a-ё- o-ё- ----------------------------- Njё ditё ka njёzetekatёr orё. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + albanski (1-100) MP3 albanski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...