Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   be У аэрапорце

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [трыццаць пяць]

35 [trytstsats’ pyats’]

У аэрапорце

[U aeraportse]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Я---ц-ў----- -а------- заб----р--аць ---ет на рэй- - -----. Я х____ б_ / х_____ б_ з____________ б____ н_ р___ у А_____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-б-а-і-а-а-ь б-л-т н- р-й- у А-і-ы- ----------------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы забраніраваць білет на рэйс у Афіны. 0
Y- --a-s-u by-/ --ats-la -y z---anіravat----і--- n--r-y--u---і-y. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z_____________ b____ n_ r___ u A_____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-b-a-і-a-a-s- b-l-t n- r-y- u A-і-y- ----------------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by zabranіravats’ bіlet na reys u Afіny.
Da li je to izravan let? Гэ-а-б-спа--д-чн- --й-? Г___ б___________ р____ Г-т- б-с-а-а-а-н- р-й-? ----------------------- Гэта беспасадачны рэйс? 0
G-t---esp----a-h-y-re--? G___ b____________ r____ G-t- b-s-a-a-a-h-y r-y-? ------------------------ Geta bespasadachny reys?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Калі-ла------ес----я----а - -а--не -ля --к-----. К___ л_____ м____ л_ а___ ў с_____ д__ н________ К-л- л-с-а- м-с-а л- а-н- ў с-л-н- д-я н-к-р-о-. ------------------------------------------------ Калі ласка, месца ля акна ў салоне для некурцоў. 0
Kalі-la---, m---sa --- -k-a-u-sal-n- d--a--ek--tsou. K___ l_____ m_____ l__ a___ u s_____ d___ n_________ K-l- l-s-a- m-s-s- l-a a-n- u s-l-n- d-y- n-k-r-s-u- ---------------------------------------------------- Kalі laska, mestsa lya akna u salone dlya nekurtsou.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Я-х-ц---бы - ха---а-бы---ц-е-дз-ць -в-----ан--ав--не. Я х____ б_ / х_____ б_ п__________ с___ б____________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- п-ц-е-д-і-ь с-а- б-а-і-а-а-н-. ----------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы пацвердзіць сваё браніраванне. 0
Ya k-at-e--b-----h---e-- by-pat-verdzі-s--sv-----an-ra--nn-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ p____________ s___ b____________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- p-t-v-r-z-t-’ s-a- b-a-і-a-a-n-. ------------------------------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by patsverdzіts’ svae branіravanne.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Я--а-е--бы-/ х--ела -- ан---вац- сваё---а-ір---н-е. Я х____ б_ / х_____ б_ а________ с___ б____________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- а-у-я-а-ь с-а- б-а-і-а-а-н-. --------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы ануляваць сваё браніраванне. 0
Ya--ha-----b- /----tse-a -- -nu-y--ats’-s-a--bran----anne. Y_ k______ b_ / k_______ b_ a__________ s___ b____________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- a-u-y-v-t-’ s-a- b-a-і-a-a-n-. ---------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by anulyavats’ svae branіravanne.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Я х--еў -- /--ацел- б--п--абр-нір-ва-ь. Я х____ б_ / х_____ б_ п_______________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- п-р-б-а-і-а-а-ь- --------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы перабраніраваць. 0
Ya -ha-se- -- ----a----a--- p--a-r--іrava-s’. Y_ k______ b_ / k_______ b_ p________________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- p-r-b-a-і-a-a-s-. --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by perabranіravats’.
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Калі-вы----- на-т--ны-с--а-ё- у-Р--? К___ в______ н_______ с______ у Р___ К-л- в-л-т-е н-с-у-н- с-м-л-т у Р-м- ------------------------------------ Калі вылятае наступны самалёт у Рым? 0
Ka-і v----tae n-stu--y---mal-t-- R--? K___ v_______ n_______ s______ u R___ K-l- v-l-a-a- n-s-u-n- s-m-l-t u R-m- ------------------------------------- Kalі vylyatae nastupny samalet u Rym?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ц- --ц- ---- -ва-сваб--н-- -ес-ы? Ц_ ё___ я___ д__ с________ м_____ Ц- ё-ц- я-ч- д-а с-а-о-н-я м-с-ы- --------------------------------- Ці ёсць яшчэ два свабодныя месцы? 0
T-і-yo-ts- y-sh-h- --- sv---dn--- --s--y? T__ y_____ y______ d__ s_________ m______ T-і y-s-s- y-s-c-e d-a s-a-o-n-y- m-s-s-? ----------------------------------------- Tsі yosts’ yashche dva svabodnyya mestsy?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Не,---н-- т-ль-і-------в----нае -ес--. Н__ у н__ т_____ а___ с________ м_____ Н-, у н-с т-л-к- а-н- с-а-о-н-е м-с-а- -------------------------------------- Не, у нас толькі адно свабоднае месца. 0
N-- --n---t---kі adno---ab---a----s--a. N__ u n__ t_____ a___ s________ m______ N-, u n-s t-l-k- a-n- s-a-o-n-e m-s-s-. --------------------------------------- Ne, u nas tol’kі adno svabodnae mestsa.
Kada slijećemo? К-л--мы-------ляе-с-? К___ м_ п____________ К-л- м- п-ы-я-л-е-с-? --------------------- Калі мы прызямляемся? 0
Ka-і-m--pr-zya-lyay-----? K___ m_ p________________ K-l- m- p-y-y-m-y-y-m-y-? ------------------------- Kalі my pryzyamlyayemsya?
Kada smo tamo? Ка-і-мы--уд--м ---ме-ц-? К___ м_ б_____ н_ м_____ К-л- м- б-д-е- н- м-с-ы- ------------------------ Калі мы будзем на месцы? 0
K-lі -----dze- na ----sy? K___ m_ b_____ n_ m______ K-l- m- b-d-e- n- m-s-s-? ------------------------- Kalі my budzem na mestsy?
Kada vozi autobus u centar grada? Кал- а-п-----ец-а -ў-о-ус-у -энт- ---ада? К___ а___________ а______ у ц____ г______ К-л- а-п-а-л-е-ц- а-т-б-с у ц-н-р г-р-д-? ----------------------------------------- Калі адпраўляецца аўтобус у цэнтр горада? 0
Kal- ---r----ayet---a-au-o------ts-ntr -or-d-? K___ a_______________ a______ u t_____ g______ K-l- a-p-a-l-a-e-s-s- a-t-b-s u t-e-t- g-r-d-? ---------------------------------------------- Kalі adpraulyayetstsa autobus u tsentr gorada?
Da li je to Vaš kofer? Гэта---ш--а--дан? Г___ В__ ч_______ Г-т- В-ш ч-м-д-н- ----------------- Гэта Ваш чамадан? 0
G-----as--ch-m-d--? G___ V___ c________ G-t- V-s- c-a-a-a-? ------------------- Geta Vash chamadan?
Da li je to Vaša torba? Г-т----ша -ум--? Г___ В___ с_____ Г-т- В-ш- с-м-а- ---------------- Гэта Ваша сумка? 0
Ge----as-a su-ka? G___ V____ s_____ G-t- V-s-a s-m-a- ----------------- Geta Vasha sumka?
Da li je to Vaša prtljaga? Гэ-а Ваш-б---ж? Г___ В__ б_____ Г-т- В-ш б-г-ж- --------------- Гэта Ваш багаж? 0
Ge------h-ba---h? G___ V___ b______ G-t- V-s- b-g-z-? ----------------- Geta Vash bagazh?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Кол-к-----аж---------ў--ц--з--аб-й? К_____ б_____ я м___ ў____ з с_____ К-л-к- б-г-ж- я м-г- ў-я-ь з с-б-й- ----------------------------------- Колькі багажу я магу ўзяць з сабой? 0
Ko-’-і--aga--u-------u----a-s- z s--oy? K_____ b______ y_ m___ u______ z s_____ K-l-k- b-g-z-u y- m-g- u-y-t-’ z s-b-y- --------------------------------------- Kol’kі bagazhu ya magu uzyats’ z saboy?
Dvadeset kila. Два-цац- к-л-гр--. Д_______ к________ Д-а-ц-ц- к-л-г-а-. ------------------ Дваццаць кілаграм. 0
Dv--s----s’-k---gra-. D__________ k________ D-a-s-s-t-’ k-l-g-a-. --------------------- Dvatstsats’ kіlagram.
Što, samo dvadeset kila? Шт----о-ькі--в-цц-ц---і-а-рам? Ш___ т_____ д_______ к________ Ш-о- т-л-к- д-а-ц-ц- к-л-г-а-? ------------------------------ Што, толькі дваццаць кілаграм? 0
Sh-o---ol’------tstsat-- -------m? S____ t_____ d__________ k________ S-t-, t-l-k- d-a-s-s-t-’ k-l-g-a-? ---------------------------------- Shto, tol’kі dvatstsats’ kіlagram?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.