Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   et Lennujaamas

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [kolmkümmend viis]

Lennujaamas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. M- --o-iksi----ndu---ee---se ---nee-i--. M_ s________ l____ A________ b__________ M- s-o-i-s-n l-n-u A-e-n-s-e b-o-e-r-d-. ---------------------------------------- Ma sooviksin lendu Ateenasse broneerida. 0
Da li je to izravan let? Kas---e-on -ts---nd? K__ s__ o_ o________ K-s s-e o- o-s-l-n-? -------------------- Kas see on otselend? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Pa--------a-n-k--t- -it---uitset-ja. P____ ü__ a________ m_______________ P-l-n ü-s a-n-k-h-, m-t-e-u-t-e-a-a- ------------------------------------ Palun üks aknakoht, mittesuitsetaja. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Ma -o---ksi----- --o----ingu-kinn-tada. M_ s________ o__ b__________ k_________ M- s-o-i-s-n o-a b-o-e-r-n-u k-n-i-a-a- --------------------------------------- Ma sooviksin oma broneeringu kinnitada. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. M- -oo-ik-i----a -r------ng- --------a. M_ s________ o__ b__________ t_________ M- s-o-i-s-n o-a b-o-e-r-n-u t-h-s-a-a- --------------------------------------- Ma sooviksin oma broneeringu tühistada. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Ma -oo-ik--n o-- ----e-ri--u--m-u-a. M_ s________ o__ b___________ m_____ M- s-o-i-s-n o-a b-o-e-r-n-u- m-u-a- ------------------------------------ Ma sooviksin oma broneeringut muuta. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? M--l-l --h-b -ä-gmi---le--u- Rooma? M_____ l____ j_______ l_____ R_____ M-l-a- l-h-b j-r-m-n- l-n-u- R-o-a- ----------------------------------- Millal läheb järgmine lennuk Rooma? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? Kas-k--s---ht- -n ---- -abad? K__ k___ k____ o_ v___ v_____ K-s k-k- k-h-a o- v-e- v-b-d- ----------------------------- Kas kaks kohta on veel vabad? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Ei, --il -n-ve---a-n-lt --- koht va-a. E__ m___ o_ v___ a_____ ü__ k___ v____ E-, m-i- o- v-e- a-n-l- ü-s k-h- v-b-. -------------------------------------- Ei, meil on veel ainult üks koht vaba. 0
Kada slijećemo? M-ll-l-me m---dum-? M_____ m_ m________ M-l-a- m- m-a-d-m-? ------------------- Millal me maandume? 0
Kada smo tamo? M--l-l me-s-a--m-? M_____ m_ s_______ M-l-a- m- s-a-u-e- ------------------ Millal me saabume? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Mi-la--sõida- bu-s---s-lin--? M_____ s_____ b___ k_________ M-l-a- s-i-a- b-s- k-s-l-n-a- ----------------------------- Millal sõidab buss kesklinna? 0
Da li je to Vaš kofer? K-s se--o- t-----o--er? K__ s__ o_ t___ k______ K-s s-e o- t-i- k-h-e-? ----------------------- Kas see on teie kohver? 0
Da li je to Vaša torba? K-s---e -n --ie--ot-? K__ s__ o_ t___ k____ K-s s-e o- t-i- k-t-? --------------------- Kas see on teie kott? 0
Da li je to Vaša prtljaga? Kas--ee-o- -ei--p--a-? K__ s__ o_ t___ p_____ K-s s-e o- t-i- p-g-s- ---------------------- Kas see on teie pagas? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ku--palju pa---it ---n k-as- võtta? K__ p____ p______ v___ k____ v_____ K-i p-l-u p-g-s-t v-i- k-a-a v-t-a- ----------------------------------- Kui palju pagasit võin kaasa võtta? 0
Dvadeset kila. K-ks------d k-lo. K__________ k____ K-k-k-m-e-d k-l-. ----------------- Kakskümmend kilo. 0
Što, samo dvadeset kila? M--,------- ---s-ü--end -il-? M___ a_____ k__________ k____ M-s- a-n-l- k-k-k-m-e-d k-l-? ----------------------------- Mis, ainult kakskümmend kilo? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.