Zbirka izraza

hr Osobe   »   sq Persona

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [njё]

Persona

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
ja u-ё u__ u-ё --- unё 0
ja i ti un- dhe--i u__ d__ t_ u-ё d-e t- ---------- unё dhe ti 0
nas dvoje n--t---y n_ t_ d_ n- t- d- -------- ne tё dy 0
on a- a_ a- -- ai 0
on i ona a- --e a-o a_ d__ a__ a- d-e a-o ---------- ai dhe ajo 0
njih dvoje a-a tё-dy a__ t_ d_ a-a t- d- --------- ata tё dy 0
muškarac b-rri b____ b-r-i ----- burri 0
žena gr---a g_____ g-u-j- ------ gruaja 0
dijete fёm-ja f_____ f-m-j- ------ fёmija 0
jedna obitelj n-ё -a--l-e n__ f______ n-ё f-m-l-e ----------- njё familje 0
moja obitelj f---lja--me f______ i__ f-m-l-a i-e ----------- familja ime 0
Moja obitelj je ovdje. Familj----- -sh-- -ё-u. F______ i__ ё____ k____ F-m-l-a i-e ё-h-ё k-t-. ----------------------- Familja ime ёshtё kёtu. 0
Ja sam ovdje. Unё---- kёtu. U__ j__ k____ U-ё j-m k-t-. ------------- Unё jam kёtu. 0
Ti si ovdje. Ti-je-k-t-. T_ j_ k____ T- j- k-t-. ----------- Ti je kёtu. 0
On je ovdje i ona je ovdje. A- ёs-tё --t--d-e-ajo ё-ht--kё-u. A_ ё____ k___ d__ a__ ё____ k____ A- ё-h-ё k-t- d-e a-o ё-h-ё k-t-. --------------------------------- Ai ёshtё kёtu dhe ajo ёshtё kёtu. 0
Mi smo ovdje. Ne j--- -ёtu. N_ j___ k____ N- j-m- k-t-. ------------- Ne jemi kёtu. 0
Vi ste ovdje. Ju-j--i-kё-u. J_ j___ k____ J- j-n- k-t-. ------------- Ju jeni kёtu. 0
Oni su svi ovdje. At- jan- tё ---th--kё-u. A__ j___ t_ g_____ k____ A-a j-n- t- g-i-h- k-t-. ------------------------ Ata janё tё gjithё kёtu. 0

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!