Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   sq Njoh

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [tre]

Njoh

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Bog! / Bok! T-ng-at-et---- --k---! T___________ / Ç______ T-n-j-t-e-a- / Ç-k-m-! ---------------------- Tungjatjeta! / Ç’kemi! 0
Dobar dan! M-rё--t-! M________ M-r-d-t-! --------- Mirёdita! 0
Kako ste? / Kako si? Si j-ni? S_ j____ S- j-n-? -------- Si jeni? 0
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Vi-i-nga--ur-pa? V___ n__ E______ V-n- n-a E-r-p-? ---------------- Vini nga Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Vi-i ng- ----ik-? V___ n__ A_______ V-n- n-a A-e-i-a- ----------------- Vini nga Amerika? 0
Jeste li Vi iz Azije? Vin- nga-----? V___ n__ A____ V-n- n-a A-i-? -------------- Vini nga Azia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? Nё c---n-h-te---- rri-i? N_ c____ h____ p_ r_____ N- c-l-n h-t-l p- r-i-i- ------------------------ Nё cilin hotel po rrini? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Sa k----k-ni k-t-? S_ k___ k___ k____ S- k-h- k-n- k-t-? ------------------ Sa kohё keni kёtu? 0
Koliko dugo ostajete? Sa-d- tё ---n-? S_ d_ t_ r_____ S- d- t- r-i-i- --------------- Sa do tё rrini? 0
Dopada li Vam se ovdje? A--- pё---n k--u? A j_ p_____ k____ A j- p-l-e- k-t-? ----------------- A ju pёlqen kёtu? 0
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? K-tu p- i-kalo-i-p--hime-? K___ p_ i k_____ p________ K-t- p- i k-l-n- p-s-i-e-? -------------------------- Kёtu po i kaloni pushimet? 0
Posjetite me jednom! E-a-i -d--j---rё p-- viz-t-! E____ n_________ p__ v______ E-a-i n-o-j-h-r- p-r v-z-t-! ---------------------------- Ejani ndonjёherё pёr vizitё! 0
Ovo je moja adresa. K-o -------d---a i-e. K__ ë____ a_____ i___ K-o ë-h-ë a-r-s- i-e- --------------------- Kjo është adresa ime. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? A--o-tё -hihe-- -es--? A d_ t_ s______ n_____ A d- t- s-i-e-i n-s-r- ---------------------- A do tё shihemi nesёr? 0
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. M- v--n k--,--or-----punё. M_ v___ k___ p__ k__ p____ M- v-e- k-q- p-r k-m p-n-. -------------------------- Mё vjen keq, por kam punё. 0
Bok! / Bog! / Zbogom! Mi-u-af---m! M___________ M-r-p-f-h-m- ------------ Mirupafshim! 0
Doviđenja! Mirupaf-h--! M___________ M-r-p-f-h-m- ------------ Mirupafshim! 0
Do uskoro! S-ih-m- -as--j! S______ p______ S-i-e-i p-s-a-! --------------- Shihemi pastaj! 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + albanski (1-100) MP3 albanski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!