Zbirka izraza

hr trebati – htjeti   »   sq mё duhet – dua

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [gjashtёdhjetёenёntё]

mё duhet – dua

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Trebam krevet. Mё-----t n-ё-kreva-. Mё duhet njё krevat. M- d-h-t n-ё k-e-a-. -------------------- Mё duhet njё krevat. 0
Hoću spavati. Un---ua-tё----. Unё dua tё fle. U-ё d-a t- f-e- --------------- Unё dua tё fle. 0
Ima li ovdje krevet? A-k---jё-k--vat k-t-? A ka njё krevat kёtu? A k- n-ё k-e-a- k-t-? --------------------- A ka njё krevat kёtu? 0
Trebam lampu. M---uhet-n----la-p-. Mё duhet njё llampё. M- d-h-t n-ё l-a-p-. -------------------- Mё duhet njё llampё. 0
Hoću čitati. Unё-dua -ё---x--. Unё dua tё lexoj. U-ё d-a t- l-x-j- ----------------- Unё dua tё lexoj. 0
Ima li ovdje lampa? A k- n---l--m-ё-k-tu? A ka njё llambё kёtu? A k- n-ё l-a-b- k-t-? --------------------- A ka njё llambё kёtu? 0
Trebam telefon. M--du-e- n-ё-te-e-on. Mё duhet njё telefon. M- d-h-t n-ё t-l-f-n- --------------------- Mё duhet njё telefon. 0
Želim telefonirati. D-- ------- n--t----o-. Dua tё marr nё telefon. D-a t- m-r- n- t-l-f-n- ----------------------- Dua tё marr nё telefon. 0
Ima li ovdje telefon? A -a n-- t-l--on ---u? A ka njё telefon kёtu? A k- n-ё t-l-f-n k-t-? ---------------------- A ka njё telefon kёtu? 0
Trebam jednu kameru. Mё d-he- n-- k-m--a. Mё duhet njё kamera. M- d-h-t n-ё k-m-r-. -------------------- Mё duhet njё kamera. 0
Hoću fotografirati. Du---ё--o-o-r-fo-. Dua tё fotografoj. D-a t- f-t-g-a-o-. ------------------ Dua tё fotografoj. 0
Ima li ovdje fotoaparat? A-k---ёtu n---k-me--? A ka kёtu njё kamera? A k- k-t- n-ё k-m-r-? --------------------- A ka kёtu njё kamera? 0
Trebam računalo. M- d--et -j- ----ju---. Mё duhet njё kompjuter. M- d-h-t n-ё k-m-j-t-r- ----------------------- Mё duhet njё kompjuter. 0
Hoću poslati e-mail. Du- -ё dё-g-----ё-e-m--l. Dua tё dёrgoj njё e-mail. D-a t- d-r-o- n-ё e-m-i-. ------------------------- Dua tё dёrgoj njё e-mail. 0
Ima li ovdje računalo? A ndodh-- --- komp--te- k--u? A ndodhet njё kompjuter kёtu? A n-o-h-t n-ё k-m-j-t-r k-t-? ----------------------------- A ndodhet njё kompjuter kёtu? 0
Trebam kemijsku. M- d--et---ё s---o---s. Mё duhet njё stilolaps. M- d-h-t n-ё s-i-o-a-s- ----------------------- Mё duhet njё stilolaps. 0
Hoću nešto napisati. D-a -ё-shkr--- -i-k-. Dua tё shkruaj diçka. D-a t- s-k-u-j d-ç-a- --------------------- Dua tё shkruaj diçka. 0
Ima li ovdje papir i kemijska olovka? A -- -ё-u -j--c----letё- d-- --- -tilo---s? A ka kёtu njё copё letёr dhe njё stilolaps? A k- k-t- n-ё c-p- l-t-r d-e n-ё s-i-o-a-s- ------------------------------------------- A ka kёtu njё copё letёr dhe njё stilolaps? 0

Strojno prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...