Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   bg На летището

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [трийсет и пет]

35 [triyset i pet]

На летището

[Na letishcheto]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Б-х -с-а--/--ска-а--а-рез-рвир-- поле---о А---а. Б__ и____ / и_____ д_ р_________ п____ д_ А_____ Б-х и-к-л / и-к-л- д- р-з-р-и-а- п-л-т д- А-и-а- ------------------------------------------------ Бих искал / искала да резервирам полет до Атина. 0
Bik- is--- /-iskal- -a -ez--v-ram-----t do Atina. B___ i____ / i_____ d_ r_________ p____ d_ A_____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- r-z-r-i-a- p-l-t d- A-i-a- ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da rezerviram polet do Atina.
Da li je to izravan let? Пол---т ---е--е--ли е? П______ д_______ л_ е_ П-л-т-т д-р-к-е- л- е- ---------------------- Полетът директен ли е? 0
Polet-----rek-----i--e? P______ d_______ l_ y__ P-l-t-t d-r-k-e- l- y-? ----------------------- Poletyt direkten li ye?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. М---, ---о--яс-- до про-о-е-а,--е-у-ач-. М____ е___ м____ д_ п_________ н________ М-л-, е-н- м-с-о д- п-о-о-е-а- н-п-ш-ч-. ---------------------------------------- Моля, едно място до прозореца, непушачи. 0
Mo-ya,-ye-no--y--to--- pro---et--,-n-pus-a---. M_____ y____ m_____ d_ p__________ n__________ M-l-a- y-d-o m-a-t- d- p-o-o-e-s-, n-p-s-a-h-. ---------------------------------------------- Molya, yedno myasto do prozoretsa, nepushachi.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Бих и--а- ---ска-а-да-по---------зе----и-та-си. Б__ и____ / и_____ д_ п_______ р___________ с__ Б-х и-к-л / и-к-л- д- п-т-ъ-д- р-з-р-а-и-т- с-. ----------------------------------------------- Бих искал / искала да потвърдя резервацията си. 0
Bi-- is-a- / i--al- -----t-y---a r--ervat-i---a si. B___ i____ / i_____ d_ p________ r_____________ s__ B-k- i-k-l / i-k-l- d- p-t-y-d-a r-z-r-a-s-y-t- s-. --------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da potvyrdya rezervatsiyata si.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Б-х -скал --и---л- д- ---ажа ------ац-ята --. Б__ и____ / и_____ д_ о_____ р___________ с__ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-к-ж- р-з-р-а-и-т- с-. --------------------------------------------- Бих искал / искала да откажа резервацията си. 0
B-k------- - --k--a-------a----r----v-t-i--ta -i. B___ i____ / i_____ d_ o______ r_____________ s__ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-k-z-a r-z-r-a-s-y-t- s-. ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otkazha rezervatsiyata si.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Бих -с----- --к-ла--а-про--н----зерва----а---. Б__ и____ / и_____ д_ п______ р___________ с__ Б-х и-к-л / и-к-л- д- п-о-е-я р-з-р-а-и-т- с-. ---------------------------------------------- Бих искал / искала да променя резервацията си. 0
Bi-h -sk---- -s--l--da p-o-eny- r-ze--a-s-y-t--s-. B___ i____ / i_____ d_ p_______ r_____________ s__ B-k- i-k-l / i-k-l- d- p-o-e-y- r-z-r-a-s-y-t- s-. -------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da promenya rezervatsiyata si.
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? К-г--и--ит--сл--в-щ--т--а---е---- Ри-? К___ и_____ с_________ с______ з_ Р___ К-г- и-л-т- с-е-в-щ-я- с-м-л-т з- Р-м- -------------------------------------- Кога излита следващият самолет за Рим? 0
Ko-a--z--t- sledva-h-hi-a-----o-et z--R-m? K___ i_____ s_____________ s______ z_ R___ K-g- i-l-t- s-e-v-s-c-i-a- s-m-l-t z- R-m- ------------------------------------------ Koga izlita sledvashchiyat samolet za Rim?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Им---- --- дв- св--о-н--ме-та? И__ л_ о__ д__ с_______ м_____ И-а л- о-е д-е с-о-о-н- м-с-а- ------------------------------ Има ли още две свободни места? 0
Ima -----hc-e -v- svob-d-i---st-? I__ l_ o_____ d__ s_______ m_____ I-a l- o-h-h- d-e s-o-o-n- m-s-a- --------------------------------- Ima li oshche dve svobodni mesta?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Н-, имам- с--о-е-н--м---о с-о-о-н----е. Н__ и____ с___ е___ м____ с_______ о___ Н-, и-а-е с-м- е-н- м-с-о с-о-о-н- о-е- --------------------------------------- Не, имаме само едно място свободно още. 0
N-, imam- --mo--e-n- m-asto s-o----o--s--h-. N__ i____ s___ y____ m_____ s_______ o______ N-, i-a-e s-m- y-d-o m-a-t- s-o-o-n- o-h-h-. -------------------------------------------- Ne, imame samo yedno myasto svobodno oshche.
Kada slijećemo? Ко-- щ--к-ц-е-? К___ щ_ к______ К-г- щ- к-ц-е-? --------------- Кога ще кацнем? 0
Koga-s-c-- --t-ne-? K___ s____ k_______ K-g- s-c-e k-t-n-m- ------------------- Koga shche katsnem?
Kada smo tamo? К-г- щ- сме --м? К___ щ_ с__ т___ К-г- щ- с-е т-м- ---------------- Кога ще сме там? 0
K-ga-----e -me--a-? K___ s____ s__ t___ K-g- s-c-e s-e t-m- ------------------- Koga shche sme tam?
Kada vozi autobus u centar grada? К-га---- ----б----а---нт--а ------д-? К___ и__ а______ з_ ц______ н_ г_____ К-г- и-а а-т-б-с з- ц-н-ъ-а н- г-а-а- ------------------------------------- Кога има автобус за центъра на града? 0
K-ga-ima------u- -a--senty-a-n- g---a? K___ i__ a______ z_ t_______ n_ g_____ K-g- i-a a-t-b-s z- t-e-t-r- n- g-a-a- -------------------------------------- Koga ima avtobus za tsentyra na grada?
Da li je to Vaš kofer? Тов- В---ят ку-ар -- -? Т___ В_____ к____ л_ е_ Т-в- В-ш-я- к-ф-р л- е- ----------------------- Това Вашият куфар ли е? 0
T-va --sh------uf-- -i-y-? T___ V_______ k____ l_ y__ T-v- V-s-i-a- k-f-r l- y-? -------------------------- Tova Vashiyat kufar li ye?
Da li je to Vaša torba? Т--а--а-ата -------и -? Т___ В_____ ч____ л_ е_ Т-в- В-ш-т- ч-н-а л- е- ----------------------- Това Вашата чанта ли е? 0
Tov--Va-ha-a---a-t- -i-y-? T___ V______ c_____ l_ y__ T-v- V-s-a-a c-a-t- l- y-? -------------------------- Tova Vashata chanta li ye?
Da li je to Vaša prtljaga? То-а-Ва-ия- -а-аж ----? Т___ В_____ б____ л_ е_ Т-в- В-ш-я- б-г-ж л- е- ----------------------- Това Вашият багаж ли е? 0
T-va V-shiya- b--a-- ----e? T___ V_______ b_____ l_ y__ T-v- V-s-i-a- b-g-z- l- y-? --------------------------- Tova Vashiyat bagazh li ye?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? К--ко --г----ог---- вз---? К____ б____ м___ д_ в_____ К-л-о б-г-ж м-г- д- в-е-а- -------------------------- Колко багаж мога да взема? 0
Ko-k--bag----mo-a -- ---ma? K____ b_____ m___ d_ v_____ K-l-o b-g-z- m-g- d- v-e-a- --------------------------- Kolko bagazh moga da vzema?
Dvadeset kila. Д----е---и---ра--. Д______ к_________ Д-а-с-т к-л-г-а-а- ------------------ Двайсет килограма. 0
Dva-se- kil---ama. D______ k_________ D-a-s-t k-l-g-a-a- ------------------ Dvayset kilograma.
Što, samo dvadeset kila? К-к--, -а-о-д---се- к----р--а? К_____ с___ д______ к_________ К-к-о- с-м- д-а-с-т к-л-г-а-а- ------------------------------ Какво, само двайсет килограма? 0
Ka--o-----o-d-a-se- ki-o-ram-? K_____ s___ d______ k_________ K-k-o- s-m- d-a-s-t k-l-g-a-a- ------------------------------ Kakvo, samo dvayset kilograma?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.