Пър-ият-м-с-- е --у--и.
П______ м____ е я______
П-р-и-т м-с-ц е я-у-р-.
-----------------------
Първият месец е януари. 0 Py--i-at --se---ye-y-n-ari.P_______ m_____ y_ y_______P-r-i-a- m-s-t- y- y-n-a-i----------------------------Pyrviyat mesets ye yanuari.
Вт-рия----с-ц --------р-.
В______ м____ е ф________
В-о-и-т м-с-ц е ф-в-у-р-.
-------------------------
Вторият месец е февруари. 0 V-or-y----e-e---y--fevruar-.V_______ m_____ y_ f________V-o-i-a- m-s-t- y- f-v-u-r-.----------------------------Vtoriyat mesets ye fevruari.
а-рил--май-и ю-и.
а_____ м__ и ю___
а-р-л- м-й и ю-и-
-----------------
април, май и юни. 0 a--il---a------ni.a_____ m__ i y____a-r-l- m-y i y-n-.------------------april, may i yuni.
Ос-ия--м---ц е--вг--т.
О_____ м____ е а______
О-м-я- м-с-ц е а-г-с-.
----------------------
Осмият месец е август. 0 O-m--at -ese-s ye av-us-.O______ m_____ y_ a______O-m-y-t m-s-t- y- a-g-s-.-------------------------Osmiyat mesets ye avgust.
Е-и----е-и-- м-сец-е----м--и.
Е___________ м____ е н_______
Е-и-а-с-т-я- м-с-ц е н-е-в-и-
-----------------------------
Единайсетият месец е ноември. 0 Ed-n-y---i-a- me-e-- ye -oem-ri.E____________ m_____ y_ n_______E-i-a-s-t-y-t m-s-t- y- n-e-v-i---------------------------------Edinaysetiyat mesets ye noemvri.
Д------е----сец--са----а---дина.
Д________ м_____ с_ е___ г______
Д-а-а-с-т м-с-ц- с- е-н- г-д-н-.
--------------------------------
Дванайсет месеца са една година. 0 Dvan-ys-t-me---s- -a --dn--go-ina.D________ m______ s_ y____ g______D-a-a-s-t m-s-t-a s- y-d-a g-d-n-.----------------------------------Dvanayset mesetsa sa yedna godina.
ок--м-р-, но---ри и--е--мв--.
о________ н______ и д________
о-т-м-р-, н-е-в-и и д-к-м-р-.
-----------------------------
октомври, ноември и декември. 0 okt-mv-----oem-r--i dek---ri.o________ n______ i d________o-t-m-r-, n-e-v-i i d-k-m-r-.-----------------------------oktomvri, noemvri i dekemvri.
Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo.
To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to.
Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik.
Svi ostali jezici uče se kao strani jezici.
Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika.
Oni govore te jezike ali većinom različito dobro.
Često se i jezici koriste na različit način.
Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu.
Drugi se koristi kod kuće.
Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika.
Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro.
Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji.
Također je važna učestalost korištenja jezika.
Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo.
Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro.
Jedan jezik je uvijek važniji.
Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku.
Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici.
Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika.
To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik.
Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik.
Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku.
Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga.
Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika.
Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga.
Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost.
Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke.
Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...