Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   sk Radové číslovky

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [šesťdesiatjeden]

Radové číslovky

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Prvý-m--i----e-j--u--. P___ m_____ j_ j______ P-v- m-s-a- j- j-n-á-. ---------------------- Prvý mesiac je január. 0
Drugi mjesec je veljača. Dr--- me-i-c -e feb--á-. D____ m_____ j_ f_______ D-u-ý m-s-a- j- f-b-u-r- ------------------------ Druhý mesiac je február. 0
Treći mjesec je ožujak. Tret---e-i-c-j- -----. T____ m_____ j_ m_____ T-e-í m-s-a- j- m-r-c- ---------------------- Tretí mesiac je marec. 0
Četvrti mjesec je travanj. Š-v----m-s-ac -e -prí-. Š_____ m_____ j_ a_____ Š-v-t- m-s-a- j- a-r-l- ----------------------- Štvrtý mesiac je apríl. 0
Peti mjesec je svibanj. Pia-y-m-s-ac-j- -á-. P____ m_____ j_ m___ P-a-y m-s-a- j- m-j- -------------------- Piaty mesiac je máj. 0
Šesti mjesec je lipanj. Š--st- ---i----e --n. Š_____ m_____ j_ j___ Š-e-t- m-s-a- j- j-n- --------------------- Šiesty mesiac je jún. 0
Šest mjeseci je pola godine. Š--ť --s----- je--o--r-ka. Š___ m_______ j_ p__ r____ Š-s- m-s-a-o- j- p-l r-k-. -------------------------- Šesť mesiacov je pol roka. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Ja-uá-,-f----á------ec, J______ f_______ m_____ J-n-á-, f-b-u-r- m-r-c- ----------------------- Január, február, marec, 0
travanj, svibanj i lipanj. a-r--, má- a-jú-. a_____ m__ a j___ a-r-l- m-j a j-n- ----------------- apríl, máj a jún. 0
Sedmi mjesec je srpanj. S---m- mesia---e j--. S_____ m_____ j_ j___ S-e-m- m-s-a- j- j-l- --------------------- Siedmy mesiac je júl. 0
Osmi mjesec je kolovoz. Ô--y m--ia- je --gu--. Ô___ m_____ j_ a______ Ô-m- m-s-a- j- a-g-s-. ---------------------- Ôsmy mesiac je august. 0
Deveti mjesec je rujan. Dev-aty mes-a- je ---te---r. D______ m_____ j_ s_________ D-v-a-y m-s-a- j- s-p-e-b-r- ---------------------------- Deviaty mesiac je september. 0
Deseti mjesec je listopad. D--i----m-si-c-je-o--óbe-. D______ m_____ j_ o_______ D-s-a-y m-s-a- j- o-t-b-r- -------------------------- Desiaty mesiac je október. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. J---n-sty---si-c--- nov--b--. J________ m_____ j_ n________ J-d-n-s-y m-s-a- j- n-v-m-e-. ----------------------------- Jedenásty mesiac je november. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. D--ná-ty--esiac -- de-e---r. D_______ m_____ j_ d________ D-a-á-t- m-s-a- j- d-c-m-e-. ---------------------------- Dvanásty mesiac je december. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Dvan-sť--es--cov----j-d-n--ok. D______ m_______ j_ j____ r___ D-a-á-ť m-s-a-o- j- j-d-n r-k- ------------------------------ Dvanásť mesiacov je jeden rok. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, J-l, -u-u--- ----em-e-, J___ a______ s_________ J-l- a-g-s-, s-p-e-b-r- ----------------------- Júl, august, september, 0
listopad, studeni i prosinac. o---ber--n---m-e----d---m--r. o_______ n_______ a d________ o-t-b-r- n-v-m-e- a d-c-m-e-. ----------------------------- október, november a december. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...