Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   tl para magustuhan ang isang bagay

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [pitumpu]

para magustuhan ang isang bagay

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tagalog igra Više
Želite li pušiti? Gust- ---ban- mani-a-i--o? G____ m_ b___ m___________ G-s-o m- b-n- m-n-g-r-l-o- -------------------------- Gusto mo bang manigarilyo? 0
Želite li plesati? G-s-- -o bang --m----? G____ m_ b___ s_______ G-s-o m- b-n- s-m-y-w- ---------------------- Gusto mo bang sumayaw? 0
Želite li se šetati? Gu-t--mo-ba-g-m-g--k-d--aka-? G____ m_ b___ m______________ G-s-o m- b-n- m-g-a-a---a-a-? ----------------------------- Gusto mo bang maglakad-lakad? 0
Želim pušiti. Gu--o-k--g-m-ni-ar--yo. G____ k___ m___________ G-s-o k-n- m-n-g-r-l-o- ----------------------- Gusto kong manigarilyo. 0
Želiš li cigaretu? G-s-o-mo------ siga-ilyo? G____ m_ b_ n_ s_________ G-s-o m- b- n- s-g-r-l-o- ------------------------- Gusto mo ba ng sigarilyo? 0
On želi vatru. G--to--i-- -g-p--g----i. G____ n___ n_ p_________ G-s-o n-y- n- p-n-s-n-i- ------------------------ Gusto niya ng pangsindi. 0
Želim nešto piti. Gus-o-----a-a-g -m----. G____ k_ s_____ u______ G-s-o k- s-n-n- u-i-o-. ----------------------- Gusto ko sanang uminom. 0
Želim nešto jesti. G-s-o k- s----- -u--i-. G____ k_ s_____ k______ G-s-o k- s-n-n- k-m-i-. ----------------------- Gusto ko sanang kumain. 0
Želim se malo odmoriti. G--to-ko mu-an- -----h-ng-. G____ k_ m_____ m__________ G-s-o k- m-n-n- m-g-a-i-g-. --------------------------- Gusto ko munang magpahinga. 0
Želim Vas nešto pitati. M-- --st- -kong -tano-g s---. M__ g____ a____ i______ s____ M-y g-s-o a-o-g i-a-o-g s-y-. ----------------------------- May gusto akong itanong sayo. 0
Želim Vas nešto zamoliti. May g-s-- ---ng --apak-usa- -a iyo. M__ g____ a____ i__________ s_ i___ M-y g-s-o a-o-g i-a-a-i-s-p s- i-o- ----------------------------------- May gusto akong ipapakiusap sa iyo. 0
Želim Vas na nešto pozvati. Gu-----ita-g-a--a--h-n. --Gus-- kit--g -ya-n. G____ k_____ a_________ / G____ k_____ a_____ G-s-o k-t-n- a-y-y-h-n- / G-s-o k-t-n- a-a-n- --------------------------------------------- Gusto kitang anyayahan. / Gusto kitang ayain. 0
Šta želite, molim? A-------g-sto --? A__ a__ g____ m__ A-o a-g g-s-o m-? ----------------- Ano ang gusto mo? 0
Želite li kavu? G-st---o-b--ng k-p-? G____ m_ b_ n_ k____ G-s-o m- b- n- k-p-? -------------------- Gusto mo ba ng kape? 0
Ili želite radije čaj? O ma- gu--o-m--n--t-aa? O m__ g____ m_ n_ t____ O m-s g-s-o m- n- t-a-? ----------------------- O mas gusto mo ng tsaa? 0
Želimo se voziti kući. G--t- --m-n---muw-. G____ n_____ u_____ G-s-o n-m-n- u-u-i- ------------------- Gusto naming umuwi. 0
Želite li taksi? G---- niy--ng t-x-? G____ n___ n_ t____ G-s-o n-y- n- t-x-? ------------------- Gusto niyo ng taxi? 0
Oni žele telefonirati. Gus-o--in--n------wag. G____ n______ t_______ G-s-o n-n-o-g t-m-w-g- ---------------------- Gusto ninyong tumawag. 0

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.