Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   be нечага хацець

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [семдзесят]

70 [semdzesyat]

нечага хацець

nechaga khatsets’

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Želite li pušiti? Хоч-це-ку--ц-? Х_____ к______ Х-ч-ц- к-р-ц-? -------------- Хочаце курыць? 0
Kho---t-e k--yt-’? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
Želite li plesati? Х----е--а---ца-аць? Х_____ п___________ Х-ч-ц- п-т-н-а-а-ь- ------------------- Хочаце патанцаваць? 0
Kh-cha--e-p----t-a--t--? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Želite li se šetati? Х-ча-е-прагу----а? Х_____ п__________ Х-ч-ц- п-а-у-я-ц-? ------------------ Хочаце прагуляцца? 0
Kho--a--e -ra-u-y-t----? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Želim pušiti. Я ха--------ь. Я х___ к______ Я х-ч- к-р-ц-. -------------- Я хачу курыць. 0
Y- khac-u---r-t-’. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Želiš li cigaretu? Х-ч-ш -ыгар-т-? Х____ ц________ Х-ч-ш ц-г-р-т-? --------------- Хочаш цыгарэту? 0
Khochash-tsyg----u? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
On želi vatru. Ён -о-а -р-ку-ыць. Ё_ х___ п_________ Ё- х-ч- п-ы-у-ы-ь- ------------------ Ён хоча прыкурыць. 0
En --och- pr-kur--s’. E_ k_____ p__________ E- k-o-h- p-y-u-y-s-. --------------------- En khocha prykuryts’.
Želim nešto piti. Я-хац-- ---/ хац-ла-бы -а---н--у-зь-па-і-ь. Я х____ б_ / х_____ б_ ч___________ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-п-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь папіць. 0
Ya-k---s-u----/ k--ts-l---y chago---b---- --pіt-’. Y_ k______ b_ / k_______ b_ c____________ p_______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- c-a-o-n-b-d-’ p-p-t-’- -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ papіts’.
Želim nešto jesti. Я ха-еў----/-ха-е-- -ы----о-не--дз---ае--і. Я х____ б_ / х_____ б_ ч___________ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-е-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь паесці. 0
Y- --a-s---b--- kh---e-a-b- c--g---ebu----p---tsі. Y_ k______ b_ / k_______ b_ c____________ p_______ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- c-a-o-n-b-d-’ p-e-t-і- -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ paestsі.
Želim se malo odmoriti. Я х-ц-ў----/--ацела -- -р----а-пачыць. Я х____ б_ / х_____ б_ т____ а________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- т-о-і а-п-ч-ц-. -------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы трохі адпачыць. 0
Ya--h-ts---b- /-k--t--l---y -----і --pa-hyts-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ t_____ a__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- t-o-h- a-p-c-y-s-. ---------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by trokhі adpachyts’.
Želim Vas nešto pitati. Я ----ў б-------ел--бы неш-- ----- сп-т---. Я х____ б_ / х_____ б_ н____ ў В__ с_______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-ш-а ў В-с с-ы-а-ь- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нешта ў Вас спытаць. 0
Ya k-at--u -y /-khat---a b--ne-----u-V---s-yta-s-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ n_____ u V__ s________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- n-s-t- u V-s s-y-a-s-. -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by neshta u Vas spytats’.
Želim Vas nešto zamoliti. Я х---- б--/ -----а -ы---с аб ч----ц- ------і--. Я х____ б_ / х_____ б_ В__ а_ ч______ п_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с а- ч-м-ь-і п-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас аб чымсьці папрасіць. 0
Ya--hat-eu ------ha-s-la b- -as----chy-s-tsі-p-pr-s-ts’. Y_ k______ b_ / k_______ b_ V__ a_ c________ p__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- V-s a- c-y-s-t-і p-p-a-і-s-. -------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by Vas ab chyms’tsі paprasіts’.
Želim Vas na nešto pozvati. Я------ -ы---х----- -ы -а- -а-шт-сьці зап-асіц-. Я х____ б_ / х_____ б_ В__ н_ ш______ з_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с н- ш-о-ь-і з-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас на штосьці запрасіць. 0
Ya k-at-e- -y-- kh-t-----by Va- -a sht-s---і za--asіt--. Y_ k______ b_ / k_______ b_ V__ n_ s________ z__________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- V-s n- s-t-s-t-і z-p-a-і-s-. -------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by Vas na shtos’tsі zaprasіts’.
Šta želite, molim? Ш-о-Вы-жада-ц-? Ш__ В_ ж_______ Ш-о В- ж-д-е-е- --------------- Што Вы жадаеце? 0
S-t---y zhadae---? S___ V_ z_________ S-t- V- z-a-a-t-e- ------------------ Shto Vy zhadaetse?
Želite li kavu? Жад--ц- кавы? Ж______ к____ Ж-д-е-е к-в-? ------------- Жадаеце кавы? 0
Zh--a--s--kavy? Z________ k____ Z-a-a-t-e k-v-? --------------- Zhadaetse kavy?
Ili želite radije čaj? А----а- -епе--гар-а-ы? А__ В__ л____ г_______ А-о В-м л-п-й г-р-а-ы- ---------------------- Або Вам лепей гарбаты? 0
Ab- -am--e-ey gar-aty? A__ V__ l____ g_______ A-o V-m l-p-y g-r-a-y- ---------------------- Abo Vam lepey garbaty?
Želimo se voziti kući. Мы-------еха---дад-му. М_ х____ е____ д______ М- х-ч-м е-а-ь д-д-м-. ---------------------- Мы хочам ехаць дадому. 0
My -h---a--yek-a------d---. M_ k______ y_______ d______ M- k-o-h-m y-k-a-s- d-d-m-. --------------------------- My khocham yekhats’ dadomu.
Želite li taksi? Вам-па--э-н----ак--? В__ п________ т_____ В-м п-т-э-н-е т-к-і- -------------------- Вам патрэбнае таксі? 0
V-- pa---b-a--tak--? V__ p________ t_____ V-m p-t-e-n-e t-k-і- -------------------- Vam patrebnae taksі?
Oni žele telefonirati. Я-ы-х--у-ь -ат-л---н--а--. Я__ х_____ п______________ Я-ы х-ч-ц- п-т-л-ф-н-в-ц-. -------------------------- Яны хочуць патэлефанаваць. 0
Yan- kh-----s---at--efa----t-’. Y___ k________ p_______________ Y-n- k-o-h-t-’ p-t-l-f-n-v-t-’- ------------------------------- Yany khochuts’ patelefanavats’.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.