Knjiga fraza

bs Sastanak   »   tr Randevulaşmak

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [yirmi dört]

Randevulaşmak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Ot-bü-ü -----çırd-n? Otobüsü mü kaçırdın? O-o-ü-ü m- k-ç-r-ı-? -------------------- Otobüsü mü kaçırdın? 0
Čekao / Čekala sam te pola sata. Ya-ım s-a- s-n- bek-edi-. Yarım saat seni bekledim. Y-r-m s-a- s-n- b-k-e-i-. ------------------------- Yarım saat seni bekledim. 0
Nemaš mobitel kod sebe? Ya--n-a -e--te-e-onu yo--mu? Yanında cep telefonu yok mu? Y-n-n-a c-p t-l-f-n- y-k m-? ---------------------------- Yanında cep telefonu yok mu? 0
Sljedeći put budi tačan! Bir------i-se-ere dak-k o-! Bir dahaki sefere dakik ol! B-r d-h-k- s-f-r- d-k-k o-! --------------------------- Bir dahaki sefere dakik ol! 0
Sljedeći put uzmi taksi! Bi- d-ha-- --f--e-b-r t-ksiy- -i-! Bir dahaki sefere bir taksiye bin! B-r d-h-k- s-f-r- b-r t-k-i-e b-n- ---------------------------------- Bir dahaki sefere bir taksiye bin! 0
Sljedeći put ponesi kišobran! B-- --haki s--e-e-y---na ----ş----y- a-! Bir dahaki sefere yanına bir şemsiye al! B-r d-h-k- s-f-r- y-n-n- b-r ş-m-i-e a-! ---------------------------------------- Bir dahaki sefere yanına bir şemsiye al! 0
Sutra imam slobodno. Yar---b---m. Yarın boşum. Y-r-n b-ş-m- ------------ Yarın boşum. 0
Hoćemo li se sutra sastati? Y--ı- bulu--l-- mı? Yarın buluşalım mı? Y-r-n b-l-ş-l-m m-? ------------------- Yarın buluşalım mı? 0
Žao mi je, sutra ne mogu. Üz--n----yarın m--ai--de--l--. Üzgünüm, yarın müsait değilim. Ü-g-n-m- y-r-n m-s-i- d-ğ-l-m- ------------------------------ Üzgünüm, yarın müsait değilim. 0
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? B---afta----u -i-did---h----n-i ----pl-n-n -a- m-? Bu hafta sonu şimdiden herhangi bir planın var mı? B- h-f-a s-n- ş-m-i-e- h-r-a-g- b-r p-a-ı- v-r m-? -------------------------------------------------- Bu hafta sonu şimdiden herhangi bir planın var mı? 0
Ili imaš već dogovoren sastanak? Yo--a------vu- m---ar? Yoksa randevun mu var? Y-k-a r-n-e-u- m- v-r- ---------------------- Yoksa randevun mu var? 0
Predlažem da se nađemo za vikend. H--t--so-u --l-ş-----tek--f -d--or-m. Hafta sonu buluşmayı teklif ediyorum. H-f-a s-n- b-l-ş-a-ı t-k-i- e-i-o-u-. ------------------------------------- Hafta sonu buluşmayı teklif ediyorum. 0
Hoćemo li na piknik? Pi-n---ya--l----ı? Piknik yapalım mı? P-k-i- y-p-l-m m-? ------------------ Piknik yapalım mı? 0
Hoćemo li se odvesti do plaže? P---a -id--i- mi? Plaja gidelim mi? P-a-a g-d-l-m m-? ----------------- Plaja gidelim mi? 0
Hoćemo li ići u planine? D-ğ-ar---i----m-mi? Dağlara gidelim mi? D-ğ-a-a g-d-l-m m-? ------------------- Dağlara gidelim mi? 0
Doći ću po tebe u biro. Sen- bürod-n --ırım. Seni bürodan alırım. S-n- b-r-d-n a-ı-ı-. -------------------- Seni bürodan alırım. 0
Doći ću po tebe kući. Seni-e--en al---m. Seni evden alırım. S-n- e-d-n a-ı-ı-. ------------------ Seni evden alırım. 0
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. S--i o-obüs-durağ-nd-n ---c-ğı-. Seni otobüs durağından alacağım. S-n- o-o-ü- d-r-ğ-n-a- a-a-a-ı-. -------------------------------- Seni otobüs durağından alacağım. 0

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.