Knjiga fraza

bs Kupovina   »   tr Alışveriş yapmak

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [elli dört]

Alışveriş yapmak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Ja želim kupiti poklon. Bir he-iye----a--i---yo-um. B__ h_____ a____ i_________ B-r h-d-y- a-m-k i-t-y-r-m- --------------------------- Bir hediye almak istiyorum. 0
Ali ništa previše skupo. A---ço- fa--- -a--lı--l-ay-n. A__ ç__ f____ p_____ o_______ A-a ç-k f-z-a p-h-l- o-m-y-n- ----------------------------- Ama çok fazla pahalı olmayan. 0
Imate li možda tašnu? B--k- b-r--l çan-a-ı? B____ b__ e_ ç_______ B-l-i b-r e- ç-n-a-ı- --------------------- Belki bir el çantası? 0
Koju boju želite? Ha-gi----gi---te-s--iz? H____ r____ i__________ H-n-i r-n-i i-t-r-i-i-? ----------------------- Hangi rengi istersiniz? 0
Crnu, braon ili bijelu? S-yah, ka-ver-ngi v-y--b-y-z? S_____ k_________ v___ b_____ S-y-h- k-h-e-e-g- v-y- b-y-z- ----------------------------- Siyah, kahverengi veya beyaz? 0
Veliku ili malu? Bü-ük-v--a-kü-ü-? B____ v___ k_____ B-y-k v-y- k-ç-k- ----------------- Büyük veya küçük? 0
Mogu li vidjeti ovu? B-nu -i- g--eb---r---y-m? B___ b__ g________ m_____ B-n- b-r g-r-b-l-r m-y-m- ------------------------- Bunu bir görebilir miyim? 0
Je li ona od kože? Bu---r--en mi? B_ d______ m__ B- d-r-d-n m-? -------------- Bu deriden mi? 0
Ili je od vještačkog materijala? Yok-a-plas-i---- mi? Y____ p_________ m__ Y-k-a p-a-t-k-e- m-? -------------------- Yoksa plastikten mi? 0
Naravno, od kože. Deri-tabii. D___ t_____ D-r- t-b-i- ----------- Deri tabii. 0
To je naročito dobar kvalitet. Bu-özelli--e---i ----ka---e. B_ ö________ i__ b__ k______ B- ö-e-l-k-e i-i b-r k-l-t-. ---------------------------- Bu özellikle iyi bir kalite. 0
A tašna ja zaista povoljna. V--bu--- ç-n---ını- fi-tı-ge--ek-en-uy--n. V_ b_ e_ ç_________ f____ g________ u_____ V- b- e- ç-n-a-ı-ı- f-a-ı g-r-e-t-n u-g-n- ------------------------------------------ Ve bu el çantasının fiatı gerçekten uygun. 0
Ova mi se sviđa. Bu---şu-- g-tt-. B_ h_____ g_____ B- h-ş-m- g-t-i- ---------------- Bu hoşuma gitti. 0
Ovu ću uzeti. Bu-u-a----r--. B___ a________ B-n- a-ı-o-u-. -------------- Bunu alıyorum. 0
Mogu li je eventualno zamijeniti? B--u--e-----s----ğiş-ir-b--ir-mi-im? B___ g________ d_____________ m_____ B-n- g-r-k-r-e d-ğ-ş-i-e-i-i- m-y-m- ------------------------------------ Bunu gerekirse değiştirebilir miyim? 0
Podrazumijeva se. Ta--î--i. T____ k__ T-b-î k-. --------- Tabiî ki. 0
Zapakovaćemo je kao poklon. H----e-o--ra--p-k-tle--ceğ--. H_____ o_____ p______________ H-d-y- o-a-a- p-k-t-e-e-e-i-. ----------------------------- Hediye olarak paketleyeceğiz. 0
Tamo preko je blagajna. Ka----ra-a--a--ı--. K___ o____ k_______ K-s- o-a-a k-r-ı-a- ------------------- Kasa orada karşıda. 0

Ko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijardi ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji su veoma slični. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tokom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tome je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i holandski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Takođe postoji asimetričan oblik međusobnog razmijevanja. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Špance nego Španci Portugalce. Austrijanci takođe bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Ko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...