Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   tr Havalimanında

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [otuz beş]

Havalimanında

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. A-----ya--i- --uş -ezer-- --me- i-t-y---m. A_______ b__ u___ r______ e____ i_________ A-i-a-y- b-r u-u- r-z-r-e e-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------------------ Atina’ya bir uçuş rezerve etmek istiyorum. 0
Da li je to direktan let? Bu --t-rm-s-- bi---çu---u? B_ a_________ b__ u___ m__ B- a-t-r-a-ı- b-r u-u- m-? -------------------------- Bu aktarmasız bir uçuş mu? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. L--f-n-ca---ena-ı, -i-a-a-iç--m--e- b----e-. L_____ c__ k______ s_____ i________ b__ y___ L-t-e- c-m k-n-r-, s-g-r- i-i-m-y-n b-r y-r- -------------------------------------------- Lütfen cam kenarı, sigara içilmeyen bir yer. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Rez---as-o--mu --ayl-m------iyo--m. R_____________ o________ i_________ R-z-r-a-y-n-m- o-a-l-m-k i-t-y-r-m- ----------------------------------- Rezervasyonumu onaylamak istiyorum. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Re--rv-syon--u i-ta- e---- -stiy--u-. R_____________ i____ e____ i_________ R-z-r-a-y-n-m- i-t-l e-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------------- Rezervasyonumu iptal etmek istiyorum. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. R-zer-asy--um- d-ği------k--stiyo-um. R_____________ d__________ i_________ R-z-r-a-y-n-m- d-ğ-ş-i-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------------- Rezervasyonumu değiştirmek istiyorum. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Roma’y---ir s---a-- ---- ne za-a- ka-kıyor? R______ b__ s______ u___ n_ z____ k________ R-m-’-a b-r s-n-a-i u-a- n- z-m-n k-l-ı-o-? ------------------------------------------- Roma’ya bir sonraki uçak ne zaman kalkıyor? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? H-----o- iki---- va--m-? H___ b__ i__ y__ v__ m__ H-l- b-ş i-i y-r v-r m-? ------------------------ Hala boş iki yer var mı? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. H----- ----c- --- -e----z---l--. H_____ s_____ b__ y______ k_____ H-y-r- s-d-c- b-r y-r-m-z k-l-ı- -------------------------------- Hayır, sadece bir yerimiz kaldı. 0
Kada slijećemo? Ne z-m-n inece---? N_ z____ i________ N- z-m-n i-e-e-i-? ------------------ Ne zaman ineceğiz? 0
Kada smo tamo? Ne z--an-o--a ol-cağız? N_ z____ o___ o________ N- z-m-n o-d- o-a-a-ı-? ----------------------- Ne zaman orda olacağız? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Ş-hi- m-rk--i-------aman-ot-bü- -a-k-yo-? Ş____ m________ n_ z____ o_____ k________ Ş-h-r m-r-e-i-e n- z-m-n o-o-ü- k-l-ı-o-? ----------------------------------------- Şehir merkezine ne zaman otobüs kalkıyor? 0
Da li je to Vaš kofer? B----zin --l-z-niz --? B_ s____ v________ m__ B- s-z-n v-l-z-n-z m-? ---------------------- Bu sizin valiziniz mi? 0
Da li je to Vaša tašna? Bu-si-i--ç-ntan-z---? B_ s____ ç_______ m__ B- s-z-n ç-n-a-ı- m-? --------------------- Bu sizin çantanız mı? 0
Da li je to Vaš prtljag? Bu s-zi- --g-j---z -ı? B_ s____ b________ m__ B- s-z-n b-g-j-n-z m-? ---------------------- Bu sizin bagajınız mı? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Y----a-n- k-da--bag----lab-li---? Y_____ n_ k____ b____ a__________ Y-n-m- n- k-d-r b-g-j a-a-i-i-i-? --------------------------------- Yanıma ne kadar bagaj alabilirim? 0
Dvadeset kila. 20 k-lo. 2_ k____ 2- k-l-. -------- 20 kilo. 0
Šta, samo dvadeset kila? Ne---adec- yi-mi--i-- --? N__ s_____ y____ k___ m__ N-, s-d-c- y-r-i k-l- m-? ------------------------- Ne, sadece yirmi kilo mu? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.