Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   tr Ev temizliği

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [on sekiz]

Ev temizliği

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Danas je subota. B---- -u-ar-es-. B____ C_________ B-g-n C-m-r-e-i- ---------------- Bugün Cumartesi. 0
Danas imamo vremena. Bugün-v-k--miz ---. B____ v_______ v___ B-g-n v-k-i-i- v-r- ------------------- Bugün vaktimiz var. 0
Danas čistimo stan. B-g----vi tem--leye---iz. B____ e__ t______________ B-g-n e-i t-m-z-e-e-e-i-. ------------------------- Bugün evi temizleyeceğiz. 0
Ja čistim kupatilo. B------y--- -e-i-liyor-m. B__ b______ t____________ B-n b-n-o-u t-m-z-i-o-u-. ------------------------- Ben banyoyu temizliyorum. 0
Moj muž pere auto. Koc-m-a--ba-ı----ıyor. K____ a______ y_______ K-c-m a-a-a-ı y-k-y-r- ---------------------- Kocam arabayı yıkıyor. 0
Djeca peru bicikla. Ç-cukla----s-----l--i-te-izliyor. Ç_______ b___________ t__________ Ç-c-k-a- b-s-k-e-l-r- t-m-z-i-o-. --------------------------------- Çocuklar bisikletleri temizliyor. 0
Nana zalijeva cvijeće. Bü--k--n- çiçe---ri s--u--r. B________ ç________ s_______ B-y-k-n-e ç-ç-k-e-i s-l-y-r- ---------------------------- Büyükanne çiçekleri suluyor. 0
Djeca pospremaju dječiju sobu. Ç---k--- ---uk o----nı --p-uy-r. Ç_______ ç____ o______ t________ Ç-c-k-a- ç-c-k o-a-ı-ı t-p-u-o-. -------------------------------- Çocuklar çocuk odasını topluyor. 0
Moj muž posprema svoj pisaći sto. K--am ç---şma mas-sı---top--y--. K____ ç______ m_______ t________ K-c-m ç-l-ş-a m-s-s-n- t-p-u-o-. -------------------------------- Kocam çalışma masasını topluyor. 0
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. B-- çam---r-ar- --ma--r -ak-nes--- do-duru-orum. B__ ç__________ ç______ m_________ d____________ B-n ç-m-ş-r-a-ı ç-m-ş-r m-k-n-s-n- d-l-u-u-o-u-. ------------------------------------------------ Ben çamaşırları çamaşır makinesine dolduruyorum. 0
Ja prostirem veš. Ça-a---l-r----ı-or--. Ç__________ a________ Ç-m-ş-r-a-ı a-ı-o-u-. --------------------- Çamaşırları asıyorum. 0
Ja peglam veš / rublje. Ça-------rı --ü-üy--u-. Ç__________ ü__________ Ç-m-ş-r-a-ı ü-ü-ü-o-u-. ----------------------- Çamaşırları ütülüyorum. 0
Prozori su prljavi. C---a--ki--i. C_____ k_____ C-m-a- k-r-i- ------------- Camlar kirli. 0
Pod je prljav. Ye-l-- k--l-. Y_____ k_____ Y-r-e- k-r-i- ------------- Yerler kirli. 0
Posuđe je prljavo. M-tf-- -ak--ı k---i. M_____ t_____ k_____ M-t-a- t-k-m- k-r-i- -------------------- Mutfak takımı kirli. 0
Ko čisti prozore? Ca----- k-m t-m-zl--o-? C______ k__ t__________ C-m-a-ı k-m t-m-z-i-o-? ----------------------- Camları kim temizliyor? 0
Ko usisava prašinu? Kim -ü---ü-or? K__ s_________ K-m s-p-r-y-r- -------------- Kim süpürüyor? 0
Ko pere posuđe? T--aklar- k---y--ı---? T________ k__ y_______ T-b-k-a-ı k-m y-k-y-r- ---------------------- Tabakları kim yıkıyor? 0

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!