Knjiga fraza

bs Sastanak   »   bg Уговорка

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [двайсет и четири]

24 [dvayset i chetiri]

Уговорка

Ugovorka

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Авт---с- ----з-у-н-? А_______ л_ и_______ А-т-б-с- л- и-п-с-а- -------------------- Автобуса ли изпусна? 0
A----u-a -- ---usna? A_______ l_ i_______ A-t-b-s- l- i-p-s-a- -------------------- Avtobusa li izpusna?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Аз -- -ак-х ----вин--ас. А_ т_ ч____ п______ ч___ А- т- ч-к-х п-л-в-н ч-с- ------------------------ Аз те чаках половин час. 0
Az-te-c---ak- p-l-v-n c---. A_ t_ c______ p______ c____ A- t- c-a-a-h p-l-v-n c-a-. --------------------------- Az te chakakh polovin chas.
Nemaš mobitel kod sebe? Н-м-- ли-м-би-е----л-ф---с-с-с-бе --? Н____ л_ м______ т______ с__ с___ с__ Н-м-ш л- м-б-л-н т-л-ф-н с-с с-б- с-? ------------------------------------- Нямаш ли мобилен телефон със себе си? 0
Nyama-h li mob--en--e-efon --s----e -i? N______ l_ m______ t______ s__ s___ s__ N-a-a-h l- m-b-l-n t-l-f-n s-s s-b- s-? --------------------------------------- Nyamash li mobilen telefon sys sebe si?
Sljedeći put budi tačan! С-ед-ащия п-- бъ-- -о-е--- ---н-! С________ п__ б___ т____ / т_____ С-е-в-щ-я п-т б-д- т-ч-н / т-ч-а- --------------------------------- Следващия път бъди точен / точна! 0
S-edvas---i-- p-- -yd- to-h-n /--och-a! S____________ p__ b___ t_____ / t______ S-e-v-s-c-i-a p-t b-d- t-c-e- / t-c-n-! --------------------------------------- Sledvashchiya pyt bydi tochen / tochna!
Sljedeći put uzmi taksi! Сл---ащ-я--ъ---з----так--! С________ п__ в____ т_____ С-е-в-щ-я п-т в-е-и т-к-и- -------------------------- Следващия път вземи такси! 0
Sl--v--hc-i-a py---ze-i-t-k--! S____________ p__ v____ t_____ S-e-v-s-c-i-a p-t v-e-i t-k-i- ------------------------------ Sledvashchiya pyt vzemi taksi!
Sljedeći put ponesi kišobran! С-едва-----ъ- в-е-и--ад-р-с-с себе-с-! С________ п__ в____ ч____ с__ с___ с__ С-е-в-щ-я п-т в-е-и ч-д-р с-с с-б- с-! -------------------------------------- Следващия път вземи чадър със себе си! 0
Sle-v-sh-hiy- p----z----c-ad-r -ys----e-s-! S____________ p__ v____ c_____ s__ s___ s__ S-e-v-s-c-i-a p-t v-e-i c-a-y- s-s s-b- s-! ------------------------------------------- Sledvashchiya pyt vzemi chadyr sys sebe si!
Sutra imam slobodno. Утр- -ъм с-об--ен - ---бо--а. У___ с__ с_______ / с________ У-р- с-м с-о-о-е- / с-о-о-н-. ----------------------------- Утре съм свободен / свободна. 0
U--e sym-sv-b-den / ----o-n-. U___ s__ s_______ / s________ U-r- s-m s-o-o-e- / s-o-o-n-. ----------------------------- Utre sym svoboden / svobodna.
Hoćemo li se sutra sastati? Д--се---е--е---т--? Д_ с_ с______ у____ Д- с- с-е-н-м у-р-? ------------------- Да се срещнем утре? 0
Da--e-s-e-h-h-e- ---e? D_ s_ s_________ u____ D- s- s-e-h-h-e- u-r-? ---------------------- Da se sreshchnem utre?
Žao mi je, sutra ne mogu. Съж--я-а-- ---е н- с-а--. С_________ у___ н_ с_____ С-ж-л-в-м- у-р- н- с-а-а- ------------------------- Съжалявам, утре не става. 0
Sy-h---av--- utre-n- s--va. S___________ u___ n_ s_____ S-z-a-y-v-m- u-r- n- s-a-a- --------------------------- Syzhalyavam, utre ne stava.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Им-- ли-не-- --ед-ид--- --ая--а сед--ца--? И___ л_ н___ п______ з_ к___ н_ с_________ И-а- л- н-щ- п-е-в-д з- к-а- н- с-д-и-а-а- ------------------------------------------ Имаш ли нещо предвид за края на седмицата? 0
Ima----i---sh-h- p-e-vi- -- kraya--a----mit----? I____ l_ n______ p______ z_ k____ n_ s__________ I-a-h l- n-s-c-o p-e-v-d z- k-a-a n- s-d-i-s-t-? ------------------------------------------------ Imash li neshcho predvid za kraya na sedmitsata?
Ili imaš već dogovoren sastanak? Или в-че и--ш-угово-к-? И__ в___ и___ у________ И-и в-ч- и-а- у-о-о-к-? ----------------------- Или вече имаш уговорка? 0
Il- -e-h---m-sh--g-vor--? I__ v____ i____ u________ I-i v-c-e i-a-h u-o-o-k-? ------------------------- Ili veche imash ugovorka?
Predlažem da se nađemo za vikend. П-едл-г----------р-щ------края -а-с-д----та. П________ д_ с_ с______ в к___ н_ с_________ П-е-л-г-м д- с- с-е-н-м в к-а- н- с-д-и-а-а- -------------------------------------------- Предлагам да се срещнем в края на седмицата. 0
Pred-a-am -a-s--sr--h-hnem-v kr--a--a--edmit--t-. P________ d_ s_ s_________ v k____ n_ s__________ P-e-l-g-m d- s- s-e-h-h-e- v k-a-a n- s-d-i-s-t-. ------------------------------------------------- Predlagam da se sreshchnem v kraya na sedmitsata.
Hoćemo li na piknik? Д- на-равим ---ни-? Д_ н_______ п______ Д- н-п-а-и- п-к-и-? ------------------- Да направим пикник? 0
Da napravi- -i-ni-? D_ n_______ p______ D- n-p-a-i- p-k-i-? ------------------- Da napravim piknik?
Hoćemo li se odvesti do plaže? Д- -т---м--а-пл---? Д_ о_____ н_ п_____ Д- о-и-е- н- п-а-а- ------------------- Да отидем на плажа? 0
Da-ot-d-- na p--zh-? D_ o_____ n_ p______ D- o-i-e- n- p-a-h-? -------------------- Da otidem na plazha?
Hoćemo li ići u planine? Д----и--- в---а-----а? Д_ о_____ в п_________ Д- о-и-е- в п-а-и-а-а- ---------------------- Да отидем в планината? 0
Da---id-m - -lan--at-? D_ o_____ v p_________ D- o-i-e- v p-a-i-a-a- ---------------------- Da otidem v planinata?
Doći ću po tebe u biro. Ще--- в--ма -т -ф---. Щ_ т_ в____ о_ о_____ Щ- т- в-е-а о- о-и-а- --------------------- Ще те взема от офиса. 0
S--h--te-vze---ot ----a. S____ t_ v____ o_ o_____ S-c-e t- v-e-a o- o-i-a- ------------------------ Shche te vzema ot ofisa.
Doći ću po tebe kući. Ще ----з--а -- -ъ-и. Щ_ т_ в____ о_ к____ Щ- т- в-е-а о- к-щ-. -------------------- Ще те взема от къщи. 0
S-ch--t---z--- -t-k---chi. S____ t_ v____ o_ k_______ S-c-e t- v-e-a o- k-s-c-i- -------------------------- Shche te vzema ot kyshchi.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Ще ----з-м- -т а---бу----- ---р-а. Щ_ т_ в____ о_ а__________ с______ Щ- т- в-е-а о- а-т-б-с-а-а с-и-к-. ---------------------------------- Ще те взема от автобусната спирка. 0
Sh--e--e--ze-a o- a-t--u--a----pirk-. S____ t_ v____ o_ a__________ s______ S-c-e t- v-e-a o- a-t-b-s-a-a s-i-k-. ------------------------------------- Shche te vzema ot avtobusnata spirka.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.