Knjiga fraza

bs U gradu   »   tr Şehirde

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [yirmi beş]

Şehirde

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. T-en i---s-o-u-a g-tmek-i-t---ru-. T___ i__________ g_____ i_________ T-e- i-t-s-o-u-a g-t-e- i-t-y-r-m- ---------------------------------- Tren istasyonuna gitmek istiyorum. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Hav-li-----a g-tm-- --t-yor-m. H___________ g_____ i_________ H-v-l-m-n-n- g-t-e- i-t-y-r-m- ------------------------------ Havalimanına gitmek istiyorum. 0
Htio / htjela bih do centra grada. Şehir-----e-i-e g-t-ek----iyo---. Ş____ m________ g_____ i_________ Ş-h-r m-r-e-i-e g-t-e- i-t-y-r-m- --------------------------------- Şehir merkezine gitmek istiyorum. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? Tr-n is-asy-n-n--na-----i-e-im? T___ i__________ n____ g_______ T-e- i-t-s-o-u-a n-s-l g-d-r-m- ------------------------------- Tren istasyonuna nasıl giderim? 0
Kako da dođem do aerodroma? H---li-a-ın- na-ı--g-der--? H___________ n____ g_______ H-v-l-m-n-n- n-s-l g-d-r-m- --------------------------- Havalimanına nasıl giderim? 0
Kako da dođem do centra grada? Şehir me--e---e na-ıl-g---r-m? Ş____ m________ n____ g_______ Ş-h-r m-r-e-i-e n-s-l g-d-r-m- ------------------------------ Şehir merkezine nasıl giderim? 0
Trebam taksi. Bir-t---i-e --t-ya-ı--v--. B__ t______ i________ v___ B-r t-k-i-e i-t-y-c-m v-r- -------------------------- Bir taksiye ihtiyacım var. 0
Trebam plan grada. Bi---e------ri--sı-a--h--y-c-m -ar. B__ ş____ h_________ i________ v___ B-r ş-h-r h-r-t-s-n- i-t-y-c-m v-r- ----------------------------------- Bir şehir haritasına ihtiyacım var. 0
Trebam hotel. B-- o-el---h----c-m-v--. B__ o____ i________ v___ B-r o-e-e i-t-y-c-m v-r- ------------------------ Bir otele ihtiyacım var. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Bir--ra----ir-l-ma- is-iy-rum. B__ a____ k________ i_________ B-r a-a-a k-r-l-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------ Bir araba kiralamak istiyorum. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. İş-e-kr-d------ım. İ___ k____ k______ İ-t- k-e-i k-r-ı-. ------------------ İşte kredi kartım. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. İ--e-s--ü-- be-g--. İ___ s_____ b______ İ-t- s-r-c- b-l-e-. ------------------- İşte sürücü belgem. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? Şe--rde -ör-l--e- -----r? Ş______ g________ n_ v___ Ş-h-r-e g-r-l-c-k n- v-r- ------------------------- Şehirde görülecek ne var? 0
Idite u stari grad. Ş-hr-n-eski -ısm-n----d--iz. Ş_____ e___ k______ g_______ Ş-h-i- e-k- k-s-ı-a g-d-n-z- ---------------------------- Şehrin eski kısmına gidiniz. 0
Napravite obilazak grada. Şeh-r--u-u-a-ınız. Ş____ t___ a______ Ş-h-r t-r- a-ı-ı-. ------------------ Şehir turu atınız. 0
Idite do luke. Li--n---i--n--. L_____ g_______ L-m-n- g-d-n-z- --------------- Limana gidiniz. 0
Napravite obilazak luke. L---- t----ya-ı-ı-. L____ t___ y_______ L-m-n t-r- y-p-n-z- ------------------- Liman turu yapınız. 0
Koje još znamenitosti postoje? Gör-lm-ye-d-ğ-- b-şk- -eler--a-? G________ d____ b____ n____ v___ G-r-l-e-e d-ğ-r b-ş-a n-l-r v-r- -------------------------------- Görülmeye değer başka neler var? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!