Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   tr Small Talk 1 (Kısa sohbet 1)

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [yirmi]

Small Talk 1 (Kısa sohbet 1)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Raskomotite se! R--at-n--- --kı-! R_________ b_____ R-h-t-n-z- b-k-n- ----------------- Rahatınıza bakın! 0
Osjećajte se kao kod kuće! K-nd-niz- --iniz---g--- his-----! K________ e_______ g___ h________ K-n-i-i-i e-i-i-d- g-b- h-s-e-i-! --------------------------------- Kendinizi evinizde gibi hissedin! 0
Šta želite piti? N- içme- ist--s-n--? N_ i____ i__________ N- i-m-k i-t-r-i-i-? -------------------- Ne içmek istersiniz? 0
Volite li muziku? M-zi- se--r------iz? M____ s____ m_______ M-z-k s-v-r m-s-n-z- -------------------- Müzik sever misiniz? 0
Ja volim klasičnu muziku. K-as-k müz-k -----im. K_____ m____ s_______ K-a-i- m-z-k s-v-r-m- --------------------- Klasik müzik severim. 0
Ovdje su moji CD-ovi. CD’---im--ura-a. C_______ b______ C-’-e-i- b-r-d-. ---------------- CD’lerim burada. 0
Svirate li neki instrument? B-r--üzi- a-e-i --l-y---mu--nu-? B__ M____ a____ ç______ m_______ B-r M-z-k a-e-i ç-l-y-r m-s-n-z- -------------------------------- Bir Müzik aleti çalıyor musunuz? 0
Ovdje je moja gitara. G--ar-- -u--da. G______ b______ G-t-r-m b-r-d-. --------------- Gitarım burada. 0
Pjevate li rado? Ş-r-ı-s-y----y- se-e- misi-i-? Ş____ s________ s____ m_______ Ş-r-ı s-y-e-e-i s-v-r m-s-n-z- ------------------------------ Şarkı söylemeyi sever misiniz? 0
Imate li djece? Çocu--a---ız-v---mı? Ç___________ v__ m__ Ç-c-k-a-ı-ı- v-r m-? -------------------- Çocuklarınız var mı? 0
Imate li psa? Köpeğ--iz var-mı? K________ v__ m__ K-p-ğ-n-z v-r m-? ----------------- Köpeğiniz var mı? 0
Imate li mačku? Ke-------a--m-? K______ v__ m__ K-d-n-z v-r m-? --------------- Kediniz var mı? 0
Ovdje su moje knjige. Ki-a---rım burad-. K_________ b______ K-t-p-a-ı- b-r-d-. ------------------ Kitaplarım burada. 0
Upravo čitam ovu knjigu. Şu --ral-r--- --tab- -k--or-m. Ş_ s______ b_ k_____ o________ Ş- s-r-l-r b- k-t-b- o-u-o-u-. ------------------------------ Şu sıralar bu kitabı okuyorum. 0
Šta rado čitate? Ne-oku---ı-se-i-or--nuz? N_ o______ s____________ N- o-u-a-ı s-v-y-r-u-u-? ------------------------ Ne okumayı seviyorsunuz? 0
Idete li rado na koncert? K-n-e-e-gi-meyi-se----mis-niz? K______ g______ s____ m_______ K-n-e-e g-t-e-i s-v-r m-s-n-z- ------------------------------ Konsere gitmeyi sever misiniz? 0
Idete li rado u pozorište? T-yatro-a-----eyi---ver-mi-iniz? T________ g______ s____ m_______ T-y-t-o-a g-t-e-i s-v-r m-s-n-z- -------------------------------- Tiyatroya gitmeyi sever misiniz? 0
Idete li rado u operu? O---a-----tm-y----v-- mis--i-? O______ g______ s____ m_______ O-e-a-a g-t-e-i s-v-r m-s-n-z- ------------------------------ Operaya gitmeyi sever misiniz? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?