Frazlibro

eo Is-tempo de la modalverboj 2   »   bs Prošlost modalnih glagola 2

88 [okdek ok]

Is-tempo de la modalverboj 2

Is-tempo de la modalverboj 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlost modalnih glagola 2

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto bosnia Ludu Pli
Mia filo ne volis pupludi. M-j---n n--h-je-e -e i--ati-sa---tko-. M__ s__ n_ h_____ s_ i_____ s_ l______ M-j s-n n- h-j-d- s- i-r-t- s- l-t-o-. -------------------------------------- Moj sin ne htjede se igrati sa lutkom. 0
Mia filino ne volis futballudi. Mo---kćer-a--- h-j-----gr--i ---b-l. M___ k_____ n_ h_____ i_____ f______ M-j- k-e-k- n- h-j-d- i-r-t- f-d-a-. ------------------------------------ Moja kćerka ne htjede igrati fudbal. 0
Mia edzino ne volis ŝakludi kun mi. M-j- ž--- ne---jede--g-ati šah s- mno-. M___ ž___ n_ h_____ i_____ š__ s_ m____ M-j- ž-n- n- h-j-d- i-r-t- š-h s- m-o-. --------------------------------------- Moja žena ne htjede igrati šah sa mnom. 0
Miaj gefiloj ne volis promeni. Moja ---c--n--htj--oš---ć- ---et--u. M___ d____ n_ h_______ i__ u š______ M-j- d-e-a n- h-j-d-š- i-i u š-t-j-. ------------------------------------ Moja djeca ne htjedoše ići u šetnju. 0
Ili ne volis ordigi la ĉambron. On- -e---jedoše p----e---i -obu. O__ n_ h_______ p_________ s____ O-i n- h-j-d-š- p-s-r-m-t- s-b-. -------------------------------- Oni ne htjedoše pospremiti sobu. 0
Ili ne volis enlitiĝi. On--n- htje--še--ći ---re-e-. O__ n_ h_______ i__ u k______ O-i n- h-j-d-š- i-i u k-e-e-. ----------------------------- Oni ne htjedoše ići u krevet. 0
Li ne rajtis manĝi glaciaĵon. On n------de----t--sl--ol--. O_ n_ s_____ j____ s________ O- n- s-j-d- j-s-i s-a-o-e-. ---------------------------- On ne smjede jesti sladoled. 0
Li ne rajtis manĝi ĉokoladon. O-----sm--d- -est- -o-ola--. O_ n_ s_____ j____ č________ O- n- s-j-d- j-s-i č-k-l-d-. ---------------------------- On ne smjede jesti čokoladu. 0
Li ne rajtis manĝi bonbonojn. O- n- --j-d- jesti-----one. O_ n_ s_____ j____ b_______ O- n- s-j-d- j-s-i b-m-o-e- --------------------------- On ne smjede jesti bombone. 0
Mi rajtis deziri ion por mi. J- s-jedoh ne--o-z---lje--. J_ s______ n____ z_________ J- s-j-d-h n-š-o z-ž-l-e-i- --------------------------- Ja smjedoh nešto zaželjeti. 0
Mi rajtis aĉeti robon por mi. J- s---doh -u---- sebi--alji--. J_ s______ k_____ s___ h_______ J- s-j-d-h k-p-t- s-b- h-l-i-u- ------------------------------- Ja smjedoh kupiti sebi haljinu. 0
Mi rajtis preni pralinon por mi. J- --j-do--u---i --bi ---nu -r-l---. J_ s______ u____ s___ j____ p_______ J- s-j-d-h u-e-i s-b- j-d-u p-a-i-u- ------------------------------------ Ja smjedoh uzeti sebi jednu pralinu. 0
Ĉu vi rajtis fumi en la aviadilo? Da li-se s-j-lo --š-ti u -v----? D_ l_ s_ s_____ p_____ u a______ D- l- s- s-j-l- p-š-t- u a-i-n-? -------------------------------- Da li se smjelo pušiti u avionu? 0
Ĉu vi rajtis trinki bieron en la hospitalo? Da--- se----e-- p-ti--ivo u--olnici? D_ l_ s_ s_____ p___ p___ u b_______ D- l- s- s-j-l- p-t- p-v- u b-l-i-i- ------------------------------------ Da li se smjelo piti pivo u bolnici? 0
Ĉu vi rajtis kunpreni la hundon en la hotelon? D- ----e-smj-l- po-e--- -sa-- -o--l? D_ l_ s_ s_____ p______ p__ u h_____ D- l- s- s-j-l- p-v-s-i p-a u h-t-l- ------------------------------------ Da li se smjelo povesti psa u hotel? 0
Dum la ferioj la infanoj rajtis longe resti ekstere. Dje-a--u ----rij-me--ra----a--m--la-du-- -stat- --n-. D____ s_ z_ v______ p_______ s_____ d___ o_____ v____ D-e-a s- z- v-i-e-e p-a-n-k- s-j-l- d-g- o-t-t- v-n-. ----------------------------------------------------- Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. 0
Ili rajtis longe ludi en la korto. S-jela--u--e--ug- -gra-- - --or-š-u. S_____ s_ s_ d___ i_____ u d________ S-j-l- s- s- d-g- i-r-t- u d-o-i-t-. ------------------------------------ Smjela su se dugo igrati u dvorištu. 0
Ili rajtis longe resti vekaj. Sm-el--su---g---s--t- b----. S_____ s_ d___ o_____ b_____ S-j-l- s- d-g- o-t-t- b-d-a- ---------------------------- Smjela su dugo ostati budna. 0

Konsiletoj kontraŭ la forgeso

Ne ĉiam facilas lerni. Eĉ se tio estas amuza, tio povas esti laciga. Sed lerninte ion, ni ĝojas. Ni fieras pri ni kaj niaj progresoj. Ni bedaŭrinde ankaŭ povas forgesi tion, kion ni lernas. Tio ofte estas problemo, aparte koncerne lingvojn. La plej multaj el ni lernas unu aŭ plurajn lingvojn en la lernejo. Tiu scio ofte perdiĝas post la lerneja tempo. Ni apenaŭ plu parolas tiun lingvon. En nia ĉiutaga vivo ĝenerale dominas nia gepatra lingvo. Multaj lingvoj plu uziĝas nur dum ferioj. Sed kiam scio ne estas regule aktivigita, ĝi perdiĝas. Nia cerbo bezonas trejnadon. Eblus diri ke ĝi funkcias kiel muskolo. Tiu muskolo ekzercendas, alikaze ĝi pli malfortiĝas. Sed estas rimedoj por malhelpi la forgeson. Plej gravas reuzadi la lernitaĵon. Tiucele povas helpi fiksita ritaro. Oni povas plani malgrandan programon por malsamaj semajntagoj. Lunde, oni legu ekzemple libron en la fremda lingvo. Merkrede, oni aŭskultu eksterlandan radiostacion. Vendrede, oni poste skribu taglibron en la fremda lingvo. Tiumaniere, oni alterne legas, aŭdas kaj skribas. La scion oni sekve aktivigas diversmaniere. Ĉiuj tiuj ekzercoj ne bezonas longe daŭri, duonhoro sufiĉas. Sed gravas ke oni regule praktiku! Esploroj montras ke unufoja lernitaĵo jardekojn restas en la cerbo. Ĝi do nur reeligendas el sia tirkesto…