Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   tr Restoranda 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [otuz bir]

Restoranda 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. B---or-ö-r-i--i-or-m. B__ o_____ i_________ B-r o-d-v- i-t-y-r-m- --------------------- Bir ordövr istiyorum. 0
Htio / htjela bih salatu. Bi- -ala---ist-y--u-. B__ s_____ i_________ B-r s-l-t- i-t-y-r-m- --------------------- Bir salata istiyorum. 0
Htio / htjela bih juhu. Bir ç---a-i--i---u-. B__ ç____ i_________ B-r ç-r-a i-t-y-r-m- -------------------- Bir çorba istiyorum. 0
Htio / htjela bih desert. B-r-t--l-------oru-. B__ t____ i_________ B-r t-t-ı i-t-y-r-m- -------------------- Bir tatlı istiyorum. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. K-e-alı-d--du--a---t-yor--. K______ d_______ i_________ K-e-a-ı d-n-u-m- i-t-y-r-m- --------------------------- Kremalı dondurma istiyorum. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. M--v---e-a -eyn-r --ti-or--. M____ v___ p_____ i_________ M-y-e v-y- p-y-i- i-t-y-r-m- ---------------------------- Meyve veya peynir istiyorum. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. K--v--t- ya-ma- --ti--ruz. K_______ y_____ i_________ K-h-a-t- y-p-a- i-t-y-r-z- -------------------------- Kahvaltı yapmak istiyoruz. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Öğ---y-me-i is-i---uz. Ö___ y_____ i_________ Ö-l- y-m-ğ- i-t-y-r-z- ---------------------- Öğle yemeği istiyoruz. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Ak----y----i --ti-or-z. A____ y_____ i_________ A-ş-m y-m-ğ- i-t-y-r-z- ----------------------- Akşam yemeği istiyoruz. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Ka-v-l-ıda-n---s-e-sin-z? K_________ n_ i__________ K-h-a-t-d- n- i-t-r-i-i-? ------------------------- Kahvaltıda ne istersiniz? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Ma--e-at ve-bal-ı--an-viç? M_______ v_ b____ s_______ M-r-e-a- v- b-l-ı s-n-v-ç- -------------------------- Marmelat ve ballı sandviç? 0
Тоst s kobasicom i sirom? S-s---i--e-pey-i--i tost? S______ v_ p_______ t____ S-s-s-i v- p-y-i-l- t-s-? ------------------------- Sosisli ve peynirli tost? 0
Kuhano jaje? B-r-h--l-n--ş-yum-rt-? B__ h________ y_______ B-r h-ş-a-m-ş y-m-r-a- ---------------------- Bir haşlanmış yumurta? 0
Jaje na oko? Bir yağ---yumu-ta? B__ y____ y_______ B-r y-ğ-a y-m-r-a- ------------------ Bir yağda yumurta? 0
Omlet? B-----le-? B__ o_____ B-r o-l-t- ---------- Bir omlet? 0
Molim još jedan jogurt. L--f-n-b-- y------d-h-. L_____ b__ y_____ d____ L-t-e- b-r y-ğ-r- d-h-. ----------------------- Lütfen bir yoğurt daha. 0
Molim još soli i papra. L-t-e- b-ra- d-h- t-z--- -ib--. L_____ b____ d___ t__ v_ b_____ L-t-e- b-r-z d-h- t-z v- b-b-r- ------------------------------- Lütfen biraz daha tuz ve biber. 0
Molim još jednu čašu vode. Lü-f-- -ir-b--dak-su-----. L_____ b__ b_____ s_ d____ L-t-e- b-r b-r-a- s- d-h-. -------------------------- Lütfen bir bardak su daha. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!