Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   nn På restaurant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trettiein]

På restaurant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Eg vil-gje-----a-ei- -o-ret-. E_ v__ g_____ h_ e__ f_______ E- v-l g-e-n- h- e-n f-r-e-t- ----------------------------- Eg vil gjerne ha ein forrett. 0
Htio / htjela bih salatu. Eg -i------n--h- ei- s--a-. E_ v__ g_____ h_ e__ s_____ E- v-l g-e-n- h- e-n s-l-t- --------------------------- Eg vil gjerne ha ein salat. 0
Htio / htjela bih juhu. Eg-v-l gjer-- h---u--e. E_ v__ g_____ h_ s_____ E- v-l g-e-n- h- s-p-e- ----------------------- Eg vil gjerne ha suppe. 0
Htio / htjela bih desert. E---i- ----ne -- de---r-. E_ v__ g_____ h_ d_______ E- v-l g-e-n- h- d-s-e-t- ------------------------- Eg vil gjerne ha dessert. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Eg---l-g----e--a-i- --d---e-. E_ v__ g_____ h_ i_ m__ k____ E- v-l g-e-n- h- i- m-d k-e-. ----------------------------- Eg vil gjerne ha is med krem. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. Eg-vil gj---e--a-f-u---e-le--o--. E_ v__ g_____ h_ f____ e____ o___ E- v-l g-e-n- h- f-u-t e-l-r o-t- --------------------------------- Eg vil gjerne ha frukt eller ost. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Vi ------e-n- h- f-ukost. V_ v__ g_____ h_ f_______ V- v-l g-e-n- h- f-u-o-t- ------------------------- Vi vil gjerne ha frukost. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Vi-------erne--a m---a-. V_ v__ g_____ h_ m______ V- v-l g-e-n- h- m-d-a-. ------------------------ Vi vil gjerne ha middag. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. V- v-- gjer-e-ha -v-l--m-t. V_ v__ g_____ h_ k_________ V- v-l g-e-n- h- k-e-d-m-t- --------------------------- Vi vil gjerne ha kveldsmat. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Kva vil-d- h--t---------t? K__ v__ d_ h_ t__ f_______ K-a v-l d- h- t-l f-u-o-t- -------------------------- Kva vil du ha til frukost? 0
Pecivo s marmeladom i medom? R-n-sty--e-m-- sy-tetøy -g -o-ni-g? R_________ m__ s_______ o_ h_______ R-n-s-y-k- m-d s-l-e-ø- o- h-n-i-g- ----------------------------------- Rundstykke med syltetøy og honning? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Rist----ød-----pø-se o--o-t? R____ b___ m__ p____ o_ o___ R-s-a b-ø- m-d p-l-e o- o-t- ---------------------------- Rista brød med pølse og ost? 0
Kuhano jaje? E---k--t -g-? E__ k___ e___ E-t k-k- e-g- ------------- Eit kokt egg? 0
Jaje na oko? E-t-s--il--g? E__ s________ E-t s-e-l-g-? ------------- Eit speilegg? 0
Omlet? E-n-om-l-t-? E__ o_______ E-n o-e-e-t- ------------ Ein omelett? 0
Molim još jedan jogurt. Kan -- -å e-- y---u-- -il? K__ e_ f_ e__ y______ t___ K-n e- f- e-n y-g-u-t t-l- -------------------------- Kan eg få ein yoghurt til? 0
Molim još soli i papra. K-n-eg -- -al---g--e---? K__ e_ f_ s___ o_ p_____ K-n e- f- s-l- o- p-p-r- ------------------------ Kan eg få salt og pepar? 0
Molim još jednu čašu vode. K-n -g-f--e----l---v-tn? K__ e_ f_ e__ g___ v____ K-n e- f- e-t g-a- v-t-? ------------------------ Kan eg få eit glas vatn? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!