Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   et Restoranis 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [kolmkümmend üks]

Restoranis 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Ma soo-i-sin eelr-og-. M_ s________ e________ M- s-o-i-s-n e-l-o-g-. ---------------------- Ma sooviksin eelrooga. 0
Htio / htjela bih salatu. M--s-o-ik-in--ala--t. M_ s________ s_______ M- s-o-i-s-n s-l-t-t- --------------------- Ma sooviksin salatit. 0
Htio / htjela bih juhu. M- -o---ks-- --pp-. M_ s________ s_____ M- s-o-i-s-n s-p-i- ------------------- Ma sooviksin suppi. 0
Htio / htjela bih desert. Ma -------in --g----i-u. M_ s________ m__________ M- s-o-i-s-n m-g-s-o-t-. ------------------------ Ma sooviksin magustoitu. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. M----o------ -oo------ä--ist. M_ s________ k______ j_______ M- s-o-i-s-n k-o-e-a j-ä-i-t- ----------------------------- Ma sooviksin koorega jäätist. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. M- s--vi-s-- p-u--l-u-v-i-juust-. M_ s________ p_______ v__ j______ M- s-o-i-s-n p-u-i-j- v-i j-u-t-. --------------------------------- Ma sooviksin puuvilju või juustu. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. M- so-vi-si-e-hom-i-ust sü--. M_ s_________ h________ s____ M- s-o-i-s-m- h-m-i-u-t s-ü-. ----------------------------- Me sooviksime hommikust süüa. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Me-so-vi--im- l---at--ü--. M_ s_________ l_____ s____ M- s-o-i-s-m- l-u-a- s-ü-. -------------------------- Me sooviksime lõunat süüa. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. M- ----i-sime õ-tust s-üa. M_ s_________ õ_____ s____ M- s-o-i-s-m- õ-t-s- s-ü-. -------------------------- Me sooviksime õhtust süüa. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? M--- t---o-m-kus-ögiks--oovit-? M___ t_ h_____________ s_______ M-d- t- h-m-i-u-ö-g-k- s-o-i-e- ------------------------------- Mida te hommikusöögiks soovite? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Sa-a----a---l-a-i j--mee-a? S_____ m_________ j_ m_____ S-i-k- m-r-e-a-d- j- m-e-a- --------------------------- Saiake marmelaadi ja meega? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Rös--a--vo-s-i--- --us-u-a? R______ v_____ j_ j________ R-s-s-i v-r-t- j- j-u-t-g-? --------------------------- Röstsai vorsti ja juustuga? 0
Kuhano jaje? K-edet-d --n-? K_______ m____ K-e-e-u- m-n-? -------------- Keedetud muna? 0
Jaje na oko? Pr-et-d mun-? P______ m____ P-a-t-d m-n-? ------------- Praetud muna? 0
Omlet? Ü-------t-? Ü__ o______ Ü-s o-l-t-? ----------- Üks omlett? 0
Molim još jedan jogurt. Palun --el ü---jogurt. P____ v___ ü__ j______ P-l-n v-e- ü-s j-g-r-. ---------------------- Palun veel üks jogurt. 0
Molim još soli i papra. Pal-- -e---so-l- -a -----t. P____ v___ s____ j_ p______ P-l-n v-e- s-o-a j- p-p-r-. --------------------------- Palun veel soola ja pipart. 0
Molim još jednu čašu vode. Pal---v-e- --s-k-a-s ---t. P____ v___ ü__ k____ v____ P-l-n v-e- ü-s k-a-s v-t-. -------------------------- Palun veel üks klaas vett. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!