Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   lt Restorane 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [trisdešimt vienas]

Restorane 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. N-rė--au užk--d--o. N_______ u_________ N-r-č-a- u-k-n-ž-o- ------------------- Norėčiau užkandžio. 0
Htio / htjela bih salatu. No-ėči-u--a--t-. N_______ s______ N-r-č-a- s-l-t-. ---------------- Norėčiau salotų. 0
Htio / htjela bih juhu. N-r-č--u s--ub--. N_______ s_______ N-r-č-a- s-i-b-s- ----------------- Norėčiau sriubos. 0
Htio / htjela bih desert. Nor----- de---t-. N_______ d_______ N-r-č-a- d-s-r-o- ----------------- Norėčiau deserto. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. N---č-au-l-dų su-griet--ė-e. N_______ l___ s_ g__________ N-r-č-a- l-d- s- g-i-t-n-l-. ---------------------------- Norėčiau ledų su grietinėle. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. N-rė--a- v-is-ų ---- s-rio. N_______ v_____ a___ s_____ N-r-č-a- v-i-i- a-b- s-r-o- --------------------------- Norėčiau vaisių arba sūrio. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. N--ė---e -us-yč-a-ti. N_______ p___________ N-r-t-m- p-s-y-i-u-i- --------------------- Norėtume pusryčiauti. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Nor--u-- -i-t-uti. N_______ p________ N-r-t-m- p-e-a-t-. ------------------ Norėtume pietauti. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. No--tu-e v---rien-a-ti. N_______ v_____________ N-r-t-m- v-k-r-e-i-u-i- ----------------------- Norėtume vakarieniauti. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Ko---rė----t--pu--yč-a-s? K_ n_________ p__________ K- n-r-t-m-t- p-s-y-i-m-? ------------------------- Ko norėtumėte pusryčiams? 0
Pecivo s marmeladom i medom? B---e-ė--su u-g-e-- i-------i? B_______ s_ u______ i_ m______ B-n-e-ė- s- u-g-e-e i- m-d-m-? ------------------------------ Bandelės su uogiene ir medumi? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Skr-di--ą d--n--su d-šr---r---riu? S________ d____ s_ d____ i_ s_____ S-r-d-n-ą d-o-ą s- d-š-a i- s-r-u- ---------------------------------- Skrudintą duoną su dešra ir sūriu? 0
Kuhano jaje? Vi--o-----š-ni-? V____ k_________ V-r-o k-a-š-n-o- ---------------- Virto kiaušinio? 0
Jaje na oko? Kepto-k---š--i-? K____ k_________ K-p-o k-a-š-n-o- ---------------- Kepto kiaušinio? 0
Omlet? O-le--? O______ O-l-t-? ------- Omleto? 0
Molim još jedan jogurt. Pra--u d-r v-eną jo-u-t-. P_____ d__ v____ j_______ P-a-a- d-r v-e-ą j-g-r-o- ------------------------- Prašau dar vieną jogurto. 0
Molim još soli i papra. Pra-a--dar d-us-os--r p-p-rų. P_____ d__ d______ i_ p______ P-a-a- d-r d-u-k-s i- p-p-r-. ----------------------------- Prašau dar druskos ir pipirų. 0
Molim još jednu čašu vode. Pra--u-da- -ie-- -t--l--- va-den-. P_____ d__ v____ s_______ v_______ P-a-a- d-r v-e-ą s-i-l-n- v-n-e-s- ---------------------------------- Prašau dar vieną stiklinę vandens. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + litvanski (1-100) MP3 litvanski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!