Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   cs V restauraci 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [třicet jedna]

V restauraci 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Ch-ě--/ -h--la -y-h--ě-a-ý -ř---r-. C____ / c_____ b___ n_____ p_______ C-t-l / c-t-l- b-c- n-j-k- p-e-k-m- ----------------------------------- Chtěl / chtěla bych nějaký předkrm. 0
Htio / htjela bih salatu. D-m--i -a---. D__ s_ s_____ D-m s- s-l-t- ------------- Dám si salát. 0
Htio / htjela bih juhu. Dám-si p-l-vk-. D__ s_ p_______ D-m s- p-l-v-u- --------------- Dám si polévku. 0
Htio / htjela bih desert. Dám s- --j-k--z-kuse-. D__ s_ n_____ z_______ D-m s- n-j-k- z-k-s-k- ---------------------- Dám si nějaký zákusek. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. D-m--i --r--i-- s--šle----o-. D__ s_ z_______ s_ š_________ D-m s- z-r-l-n- s- š-e-a-k-u- ----------------------------- Dám si zmrzlinu se šlehačkou. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. D-m-si -v-----e-o-s--. D__ s_ o____ n___ s___ D-m s- o-o-e n-b- s-r- ---------------------- Dám si ovoce nebo sýr. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. C---li by--o- pos--dat. C_____ b_____ p________ C-t-l- b-c-o- p-s-í-a-. ----------------------- Chtěli bychom posnídat. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Ch--li--y-----ob-dvat. C_____ b_____ o_______ C-t-l- b-c-o- o-ě-v-t- ---------------------- Chtěli bychom obědvat. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. C----i----hom-pove--ř-t. C_____ b_____ p_________ C-t-l- b-c-o- p-v-č-ř-t- ------------------------ Chtěli bychom povečeřet. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Co bud-------ít-k----da--? C_ b_____ c____ k s_______ C- b-d-t- c-t-t k s-í-a-i- -------------------------- Co budete chtít k snídani? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Hou--y-- -a--e-ád-u a----em? H_____ s m_________ a m_____ H-u-k- s m-r-e-á-o- a m-d-m- ---------------------------- Housky s marmeládou a medem? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Toa-t--- -alám---a---rem? T____ s_ s______ a s_____ T-a-t s- s-l-m-m a s-r-m- ------------------------- Toast se salámem a sýrem? 0
Kuhano jaje? V-ře-é--ejce? V_____ v_____ V-ř-n- v-j-e- ------------- Vařené vejce? 0
Jaje na oko? V-ls-é --o? V_____ o___ V-l-k- o-o- ----------- Volské oko? 0
Omlet? O--letu? O_______ O-e-e-u- -------- Omeletu? 0
Molim još jedan jogurt. J--tě-----n j----t,-prosí-. J____ j____ j______ p______ J-š-ě j-d-n j-g-r-, p-o-í-. --------------------------- Ještě jeden jogurt, prosím. 0
Molim još soli i papra. Je--ě-----a ---ř, pro-ím. J____ s__ a p____ p______ J-š-ě s-l a p-p-, p-o-í-. ------------------------- Ještě sůl a pepř, prosím. 0
Molim još jednu čašu vode. J-š-ě--k-----i-----,--r--ím. J____ s_______ v____ p______ J-š-ě s-l-n-c- v-d-, p-o-í-. ---------------------------- Ještě sklenici vody, prosím. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + češki (1-100) MP3 češki (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!