Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   fi Ravintolassa 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [kolmekymmentäyksi]

Ravintolassa 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Ha-u-is-n a-ku-uu-n. H________ a_________ H-l-a-s-n a-k-r-u-n- -------------------- Haluaisin alkuruuan. 0
Htio / htjela bih salatu. H-l-a-sin --l-a-in. H________ s________ H-l-a-s-n s-l-a-i-. ------------------- Haluaisin salaatin. 0
Htio / htjela bih juhu. Ha-uais------to-. H________ k______ H-l-a-s-n k-i-o-. ----------------- Haluaisin keiton. 0
Htio / htjela bih desert. H--u-i--n--ä----u---. H________ j__________ H-l-a-s-n j-l-i-u-a-. --------------------- Haluaisin jälkiruuan. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Ha-u---in j-ä--l----e--ava---ol--. H________ j_______ k______________ H-l-a-s-n j-ä-e-ö- k-r-a-a-h-o-l-. ---------------------------------- Haluaisin jäätelöä kermavaahdolla. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. H--ua--in---d--mi--t-- ----to-. H________ h_______ t__ j_______ H-l-a-s-n h-d-l-i- t-i j-u-t-a- ------------------------------- Haluaisin hedelmiä tai juustoa. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Ha-u-is---e s--dä a--i----n. H__________ s____ a_________ H-l-a-s-m-e s-ö-ä a-m-a-s-n- ---------------------------- Haluaisimme syödä aamiaisen. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. H--u--sim-- --ö-ä --i---l-s-n. H__________ s____ p___________ H-l-a-s-m-e s-ö-ä p-i-ä-l-s-n- ------------------------------ Haluaisimme syödä päivällisen. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Halua---m-------ä ---a--i--n. H__________ s____ i__________ H-l-a-s-m-e s-ö-ä i-l-l-i-e-. ----------------------------- Haluaisimme syödä illallisen. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Mi-ä----u-i-i--------ä--a--a--e-si? M___ h__________ s____ a___________ M-t- h-l-a-s-t-e s-ö-ä a-m-a-s-k-i- ----------------------------------- Mitä haluaisitte syödä aamiaiseksi? 0
Pecivo s marmeladom i medom? S--p---ä --llo-la -- -u--ja-l-? S_______ h_______ j_ h_________ S-m-y-ä- h-l-o-l- j- h-n-j-l-a- ------------------------------- Sämpylää hillolla ja hunajalla? 0
Тоst s kobasicom i sirom? Paah---e--ä- makka-a--- -a --u--o--a? P___________ m_________ j_ j_________ P-a-t-l-i-ä- m-k-a-a-l- j- j-u-t-l-a- ------------------------------------- Paahtoleipää makkaralla ja juustolla? 0
Kuhano jaje? K--t-t---kan-n-un-n? K_______ k__________ K-i-e-y- k-n-n-u-a-? -------------------- Keitetyn kananmunan? 0
Jaje na oko? Pa-s-e--n---n-n--n-n? P________ k__________ P-i-t-t-n k-n-n-u-a-? --------------------- Paistetun kananmunan? 0
Omlet? M----ka--? M_________ M-n-k-a-n- ---------- Munakkaan? 0
Molim još jedan jogurt. H---a---- --e-ä ------j-g-r-in, k-it--. H________ v____ y____ j________ k______ H-l-a-s-n v-e-ä y-d-n j-g-r-i-, k-i-o-. --------------------------------------- Haluaisin vielä yhden jugurtin, kiitos. 0
Molim još soli i papra. Ha--a-sin-v---ä suo------ pi--ur--- k--to-. H________ v____ s_____ j_ p________ k______ H-l-a-s-n v-e-ä s-o-a- j- p-p-u-i-, k-i-o-. ------------------------------------------- Haluaisin vielä suolaa ja pippuria, kiitos. 0
Molim još jednu čašu vode. H-lua-s---v-e-ä -a-in-v--t-, ki-to-. H________ v____ l____ v_____ k______ H-l-a-s-n v-e-ä l-s-n v-t-ä- k-i-o-. ------------------------------------ Haluaisin vielä lasin vettä, kiitos. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + finski (1-100) MP3 finski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!