Zbirka izraza

hr U taksiju   »   tr Takside

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [otuz sekiz]

Takside

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. Lü---n-bir t-k-- ---ı--nı-. L_____ b__ t____ ç_________ L-t-e- b-r t-k-i ç-ğ-r-n-z- --------------------------- Lütfen bir taksi çağırınız. 0
Koliko košta do željezničkog kolodvora? T-e---s---yo-un- ---a-k--ü---- -e-k--a-? T___ i__________ k______ ü____ n_ k_____ T-e- i-t-s-o-u-a k-d-r-i ü-r-t n- k-d-r- ---------------------------------------- Tren istasyonuna kadarki ücret ne kadar? 0
Koliko košta do zračne luke? Ha-a-im--------d---i ----- ---ka-a-? H___________ k______ ü____ n_ k_____ H-v-l-m-n-n- k-d-r-i ü-r-t n- k-d-r- ------------------------------------ Havalimanına kadarki ücret ne kadar? 0
Pravo, molim. L-t--n dü-dü-. L_____ d______ L-t-e- d-m-ü-. -------------- Lütfen dümdüz. 0
Ovdje desno, molim. L----n b--dan-----. L_____ b_____ s____ L-t-e- b-r-a- s-ğ-. ------------------- Lütfen burdan sağa. 0
Tamo na uglu lijevo, molim. Lütfe--o-a-- k-ş-de- sola. L_____ o____ k______ s____ L-t-e- o-a-a k-ş-d-n s-l-. -------------------------- Lütfen orada köşeden sola. 0
Meni se žuri. Ace------r. A_____ v___ A-e-e- v-r- ----------- Acelem var. 0
Ја imam vremena. V-k-im v-r. V_____ v___ V-k-i- v-r- ----------- Vaktim var. 0
Molim Vas vozite sporije. Lüt-e------ yavaş g---niz. L_____ d___ y____ g_______ L-t-e- d-h- y-v-ş g-d-n-z- -------------------------- Lütfen daha yavaş gidiniz. 0
Stanite ovdje, molim. Lütfe- -ur-da--u-un-z. L_____ b_____ d_______ L-t-e- b-r-d- d-r-n-z- ---------------------- Lütfen burada durunuz. 0
Sačekajte trenutak, molim Vas. Lütfe--bir ----ka b--l-y--iz. L_____ b__ d_____ b__________ L-t-e- b-r d-k-k- b-k-e-i-i-. ----------------------------- Lütfen bir dakika bekleyiniz. 0
Odmah se vraćam. H-m-- -e-iyo-u-. H____ g_________ H-m-n g-l-y-r-m- ---------------- Hemen geliyorum. 0
Dajte mi račun molim. L-tf-n---na-b-r--akbu- veriniz. L_____ b___ b__ m_____ v_______ L-t-e- b-n- b-r m-k-u- v-r-n-z- ------------------------------- Lütfen bana bir makbuz veriniz. 0
Nemam sitno. B---k p--am ---. B____ p____ y___ B-z-k p-r-m y-k- ---------------- Bozuk param yok. 0
U redu je, ostatak je za Vas. Böyle t-mam- üst- --zde-k---ı-. B____ t_____ ü___ s____ k______ B-y-e t-m-m- ü-t- s-z-e k-l-ı-. ------------------------------- Böyle tamam, üstü sizde kalsın. 0
Odvezite me na ovu adresu. Be---bu adrese--ötü-ü-üz. B___ b_ a_____ g_________ B-n- b- a-r-s- g-t-r-n-z- ------------------------- Beni bu adrese götürünüz. 0
Odvezite me do mog hotela. Beni ---l-me-göt-r-nü-. B___ o______ g_________ B-n- o-e-i-e g-t-r-n-z- ----------------------- Beni otelime götürünüz. 0
Odvezite me do plaže. Be-- p-a-a---tü--n--. B___ p____ g_________ B-n- p-a-a g-t-r-n-z- --------------------- Beni plaja götürünüz. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?