Zbirka izraza

hr Raditi   »   tr Çalışmak

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [elli beş]

Çalışmak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Što ste po zanimanju? M--lek-o-a----n--y---y-r-u-uz? M_____ o_____ n_ y____________ M-s-e- o-a-a- n- y-p-y-r-u-u-? ------------------------------ Meslek olarak ne yapıyorsunuz? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. K-cam-d--to-. K____ d______ K-c-m d-k-o-. ------------- Kocam doktor. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Be- ya-ım --n-----ire ola--k ç--ı-ı--ru-. B__ y____ g__ h______ o_____ ç___________ B-n y-r-m g-n h-m-i-e o-a-a- ç-l-ş-y-r-m- ----------------------------------------- Ben yarım gün hemşire olarak çalışıyorum. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. Y--ın----m-----ol-ca---. Y______ e_____ o________ Y-k-n-a e-e-l- o-a-a-ı-. ------------------------ Yakında emekli olacağız. 0
Ali porezi su visoki. Ama-ve--i-er--ük--k. A__ v_______ y______ A-a v-r-i-e- y-k-e-. -------------------- Ama vergiler yüksek. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. V- -----lı--s---rta-ı yük-e-. V_ h_______ s________ y______ V- h-s-a-ı- s-g-r-a-ı y-k-e-. ----------------------------- Ve hastalık sigortası yüksek. 0
Što želiš jednom postati? N- o-mak i-t--o---n? N_ o____ i__________ N- o-m-k i-t-y-r-u-? -------------------- Ne olmak istiyorsun? 0
Želim biti inženjer. M-h-n--s olm----s---o-um. M_______ o____ i_________ M-h-n-i- o-m-k i-t-y-r-m- ------------------------- Mühendis olmak istiyorum. 0
Želim studirati na sveučilištu. Üniv---i-e-e okumak--stiyo-um. Ü___________ o_____ i_________ Ü-i-e-s-t-d- o-u-a- i-t-y-r-m- ------------------------------ Üniversitede okumak istiyorum. 0
Ja sam pripravnik. Ben---a---r--. B__ s_________ B-n s-a-y-r-m- -------------- Ben stajyerim. 0
Ne zarađujem puno. F---a----anm-y----. F____ k____________ F-z-a k-z-n-ı-o-u-. ------------------- Fazla kazanmıyorum. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. Yu-t ---ın-a s-aj---p-y-ru-. Y___ d______ s___ y_________ Y-r- d-ş-n-a s-a- y-p-y-r-m- ---------------------------- Yurt dışında staj yapıyorum. 0
Ovo je moj šef. Bu ---im şe-im. B_ b____ ş_____ B- b-n-m ş-f-m- --------------- Bu benim şefim. 0
Imam drage kolege. H-ş ark----l------a-. H__ a___________ v___ H-ş a-k-d-ş-a-ı- v-r- --------------------- Hoş arkadaşlarım var. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. Ö-l-n---i he- k-nti-e-g---y-ruz. Ö________ h__ k______ g_________ Ö-l-n-e-i h-p k-n-i-e g-d-y-r-z- -------------------------------- Öğlenleri hep kantine gidiyoruz. 0
Tražim radno mjesto. İ--a-ı-o---. İ_ a________ İ- a-ı-o-u-. ------------ İş arıyorum. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Bi--yıl--r-i-siz-m. B__ y_____ i_______ B-r y-l-ı- i-s-z-m- ------------------- Bir yıldır işsizim. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. Bu ü--e-e ç-k-i--i----r. B_ ü_____ ç__ i____ v___ B- ü-k-d- ç-k i-s-z v-r- ------------------------ Bu ülkede çok işsiz var. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?