Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   tr Saatler

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [sekiz]

Saatler

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Oprostite! Ö----d-le--m! Ö___ d_______ Ö-ü- d-l-r-m- ------------- Özür dilerim! 0
Koliko je sati, molim Vas? Sa-- ka-,--ü----? S___ k___ l______ S-a- k-ç- l-t-e-? ----------------- Saat kaç, lütfen? 0
Hvala Vam puno! Ço- t----k---e-er--. Ç__ t_______ e______ Ç-k t-ş-k-ü- e-e-i-. -------------------- Çok teşekkür ederim. 0
Jedan je sat. Sa-- -i-. S___ b___ S-a- b-r- --------- Saat bir. 0
Dva su sata. S-at i-i. S___ i___ S-a- i-i- --------- Saat iki. 0
Tri su sata. S-----ç. S___ ü__ S-a- ü-. -------- Saat üç. 0
Četiri su sata. Saat d-rt. S___ d____ S-a- d-r-. ---------- Saat dört. 0
Pet je sati. Sa-t beş. S___ b___ S-a- b-ş- --------- Saat beş. 0
Šest je sati. Sa-----tı. S___ a____ S-a- a-t-. ---------- Saat altı. 0
Sedam je sati. S--- -ed-. S___ y____ S-a- y-d-. ---------- Saat yedi. 0
Osam je sati. Saa--s-kiz. S___ s_____ S-a- s-k-z- ----------- Saat sekiz. 0
Devet je sati. S-a- -o-uz. S___ d_____ S-a- d-k-z- ----------- Saat dokuz. 0
Deset je sati. S-a- o-. S___ o__ S-a- o-. -------- Saat on. 0
Jedanaest je sati. Saa--o--i-. S___ o_____ S-a- o-b-r- ----------- Saat onbir. 0
Dvanaest je sati. Saa- -----. S___ o_____ S-a- o-i-i- ----------- Saat oniki. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Bir---k--a-a-altm-ş-sa-iy- va-dır. B__ d_______ a_____ s_____ v______ B-r d-k-k-d- a-t-ı- s-n-y- v-r-ı-. ---------------------------------- Bir dakikada altmış saniye vardır. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. B---saa-t---ltm----ak----v-r-ı-. B__ s_____ a_____ d_____ v______ B-r s-a-t- a-t-ı- d-k-k- v-r-ı-. -------------------------------- Bir saatte altmış dakika vardır. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. B-- gü----yirm--ö-t-s-----a----. B__ g____ y________ s___ v______ B-r g-n-e y-r-i-ö-t s-a- v-r-ı-. -------------------------------- Bir günde yirmidört saat vardır. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...