Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   tr Sorular – Geçmiş zaman 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [seksen altı]

Sorular – Geçmiş zaman 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Koju si kravatu nosio? H-n-i---a-atı- --t-nde-d-? H____ k_______ ü__________ H-n-i k-a-a-ı- ü-t-n-e-d-? -------------------------- Hangi kravatın üstündeydi? 0
Koji auto si kupio / kupila? H---i--r-ba-ı s-t-- --d--? H____ a______ s____ a_____ H-n-i a-a-a-ı s-t-n a-d-n- -------------------------- Hangi arabayı satın aldın? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Hang- g--e--ye -bon- -l---? H____ g_______ a____ o_____ H-n-i g-z-t-y- a-o-e o-d-n- --------------------------- Hangi gazeteye abone oldun? 0
Koga ste vidjeli? Ki-i-gör-ü---? K___ g________ K-m- g-r-ü-ü-? -------------- Kimi gördünüz? 0
Koga ste sreli? Kime---stla--n-z? K___ r___________ K-m- r-s-l-d-n-z- ----------------- Kime rastladınız? 0
Koga ste prepoznali? Kim---a-ı-ı-ı-? K___ t_________ K-m- t-n-d-n-z- --------------- Kimi tanıdınız? 0
Kada ste se ustali? N- z--a--------nı-? N_ z____ k_________ N- z-m-n k-l-t-n-z- ------------------- Ne zaman kalktınız? 0
Kada ste započeli? N- -ama- -a-l--ı-ız? N_ z____ b__________ N- z-m-n b-ş-a-ı-ı-? -------------------- Ne zaman başladınız? 0
Kada ste prestali? N--z---- ---a---n--? N_ z____ b__________ N- z-m-n b-r-k-ı-ı-? -------------------- Ne zaman bıraktınız? 0
Zašto ste se probudili? N-ç---uyan-ınız? N____ u_________ N-ç-n u-a-d-n-z- ---------------- Niçin uyandınız? 0
Zašto ste postali učitelj? N-çin-öğ--tme---ld-nu-? N____ ö_______ o_______ N-ç-n ö-r-t-e- o-d-n-z- ----------------------- Niçin öğretmen oldunuz? 0
Zašto ste uzeli taksi? N-çi----r -a-siye-b---i---? N____ b__ t______ b________ N-ç-n b-r t-k-i-e b-n-i-i-? --------------------------- Niçin bir taksiye bindiniz? 0
Odakle ste došli? N-r---- --l-iniz? N______ g________ N-r-d-n g-l-i-i-? ----------------- Nereden geldiniz? 0
Kamo ste išli? Nere-e---------? N_____ g________ N-r-y- g-t-i-i-? ---------------- Nereye gittiniz? 0
Gdje ste bili? Ner--yd-n--? N___________ N-r-e-d-n-z- ------------ Nerdeydiniz? 0
Kome si pomogao / pomogla? K--e---rdım-e-ti-? K___ y_____ e_____ K-m- y-r-ı- e-t-n- ------------------ Kime yardım ettin? 0
Kome si pisao / pisala? Ki-- ya-dın? K___ y______ K-m- y-z-ı-? ------------ Kime yazdın? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Ki-e ceva- ---din? K___ c____ v______ K-m- c-v-p v-r-i-? ------------------ Kime cevap verdin? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...