Zbirka izraza

hr U taksiju   »   bg В таксито

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [трийсет и осем]

38 [triyset i osem]

В таксито

V taksito

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. М--я,-и-в-к-----так-и. М____ и________ т_____ М-л-, и-в-к-й-е т-к-и- ---------------------- Моля, извикайте такси. 0
Mol-a----v----te-t---i. M_____ i________ t_____ M-l-a- i-v-k-y-e t-k-i- ----------------------- Molya, izvikayte taksi.
Koliko košta do željezničkog kolodvora? К-л----т-----д---а---а? К____ с_____ д_ г______ К-л-о с-р-в- д- г-р-т-? ----------------------- Колко струва до гарата? 0
K-l-- s-r--a do -a-a--? K____ s_____ d_ g______ K-l-o s-r-v- d- g-r-t-? ----------------------- Kolko struva do garata?
Koliko košta do zračne luke? Ко-к- -т--ва-д- ---и---о? К____ с_____ д_ л________ К-л-о с-р-в- д- л-т-щ-т-? ------------------------- Колко струва до летището? 0
Kol-- s-ru-a--o --t-s--heto? K____ s_____ d_ l___________ K-l-o s-r-v- d- l-t-s-c-e-o- ---------------------------- Kolko struva do letishcheto?
Pravo, molim. М---, на---в-. М____ н_______ М-л-, н-п-а-о- -------------- Моля, направо. 0
Mol-a, napr-v-. M_____ n_______ M-l-a- n-p-a-o- --------------- Molya, napravo.
Ovdje desno, molim. Мо-я,-т----а----о. М____ т__ н_______ М-л-, т-к н-д-с-о- ------------------ Моля, тук надясно. 0
M--ya, -u- -ad-a-n-. M_____ t__ n________ M-l-a- t-k n-d-a-n-. -------------------- Molya, tuk nadyasno.
Tamo na uglu lijevo, molim. М---,--ам н--ъ---а-н--я--. М____ т__ н_ ъ____ н______ М-л-, т-м н- ъ-ъ-а н-л-в-. -------------------------- Моля, там на ъгъла наляво. 0
M-ly-,-t-- na --y---n-l----. M_____ t__ n_ y____ n_______ M-l-a- t-m n- y-y-a n-l-a-o- ---------------------------- Molya, tam na ygyla nalyavo.
Meni se žuri. Б----м. Б______ Б-р-а-. ------- Бързам. 0
B---a-. B______ B-r-a-. ------- Byrzam.
Ја imam vremena. Има---р-м-. И___ в_____ И-а- в-е-е- ----------- Имам време. 0
I-a----eme. I___ v_____ I-a- v-e-e- ----------- Imam vreme.
Molim Vas vozite sporije. К-рай-е-----а--о,-м--я. К______ п________ м____ К-р-й-е п---а-н-, м-л-. ----------------------- Карайте по-бавно, моля. 0
Kar--t--po---v--,---ly-. K______ p________ m_____ K-r-y-e p---a-n-, m-l-a- ------------------------ Karayte po-bavno, molya.
Stanite ovdje, molim. Спрете --------я. С_____ т___ м____ С-р-т- т-к- м-л-. ----------------- Спрете тук, моля. 0
Spret----k,-m-l-a. S_____ t___ m_____ S-r-t- t-k- m-l-a- ------------------ Sprete tuk, molya.
Sačekajte trenutak, molim Vas. Изч--ай----ди--м-м--т--моля. И________ е___ м______ м____ И-ч-к-й-е е-и- м-м-н-, м-л-. ---------------------------- Изчакайте един момент, моля. 0
I----k-y-e y-----m-me----mol--. I_________ y____ m______ m_____ I-c-a-a-t- y-d-n m-m-n-, m-l-a- ------------------------------- Izchakayte yedin moment, molya.
Odmah se vraćam. В------ -е-в-ъ-а-. В______ с_ в______ В-д-а-а с- в-ъ-а-. ------------------ Веднага се връщам. 0
Ved---- se--r-s-c-am. V______ s_ v_________ V-d-a-a s- v-y-h-h-m- --------------------- Vednaga se vryshcham.
Dajte mi račun molim. М--я- --йт---и----т-н--я. М____ д____ м_ к_________ М-л-, д-й-е м- к-и-а-ц-я- ------------------------- Моля, дайте ми квитанция. 0
Mo-y-- d-yte m------antsi-a. M_____ d____ m_ k___________ M-l-a- d-y-e m- k-i-a-t-i-a- ---------------------------- Molya, dayte mi kvitantsiya.
Nemam sitno. Н-ма--др---- пар-. Н____ д_____ п____ Н-м-м д-е-н- п-р-. ------------------ Нямам дребни пари. 0
Ny---m -----i-pa--. N_____ d_____ p____ N-a-a- d-e-n- p-r-. ------------------- Nyamam drebni pari.
U redu je, ostatak je za Vas. Така - доб----ре--ото-е -- В-с. Т___ е д_____ р______ е з_ В___ Т-к- е д-б-е- р-с-о-о е з- В-с- ------------------------------- Така е добре, рестото е за Вас. 0
Tak--ye--o-r-, -es-oto y- z--V--. T___ y_ d_____ r______ y_ z_ V___ T-k- y- d-b-e- r-s-o-o y- z- V-s- --------------------------------- Taka ye dobre, restoto ye za Vas.
Odvezite me na ovu adresu. Закара----ме -а т-з- -дрес. З________ м_ н_ т___ а_____ З-к-р-й-е м- н- т-з- а-р-с- --------------------------- Закарайте ме на този адрес. 0
Z-ka-a--e----na----i--d---. Z________ m_ n_ t___ a_____ Z-k-r-y-e m- n- t-z- a-r-s- --------------------------- Zakarayte me na tozi adres.
Odvezite me do mog hotela. Закар-й-- м- -о--оя----е-. З________ м_ д_ м__ х_____ З-к-р-й-е м- д- м-я х-т-л- -------------------------- Закарайте ме до моя хотел. 0
Z-k-r--t- -- do --ya-kh--e-. Z________ m_ d_ m___ k______ Z-k-r-y-e m- d- m-y- k-o-e-. ---------------------------- Zakarayte me do moya khotel.
Odvezite me do plaže. З-к-ра-т- -е--а--лаж-. З________ м_ н_ п_____ З-к-р-й-е м- н- п-а-а- ---------------------- Закарайте ме на плажа. 0
Z--ar--t- me-n- ----ha. Z________ m_ n_ p______ Z-k-r-y-e m- n- p-a-h-. ----------------------- Zakarayte me na plazha.

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?