Zbirka izraza

hr Prilozi   »   bg Наречия

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [сто]

100 [sto]

Наречия

[Narechiya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
već jednom – još nikada в-че-- -----е в___ – о__ н_ в-ч- – о-е н- ------------- вече – още не 0
v--h-----s---e -e v____ – o_____ n_ v-c-e – o-h-h- n- ----------------- veche – oshche ne
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Б-------ст- в-------ерлин? Б___ л_ с__ в___ в Б______ Б-л- л- с-е в-ч- в Б-р-и-? -------------------------- Били ли сте вече в Берлин? 0
B----l- --e v-ch- - Be-lin? B___ l_ s__ v____ v B______ B-l- l- s-e v-c-e v B-r-i-? --------------------------- Bili li ste veche v Berlin?
Ne, još nikada. Н-, -ще -е. Н__ о__ н__ Н-, о-е н-. ----------- Не, още не. 0
N---o--ch- --. N__ o_____ n__ N-, o-h-h- n-. -------------- Ne, oshche ne.
netko – nitko ня-о-----и-ой н____ – н____ н-к-й – н-к-й ------------- някой – никой 0
n-ako- --n--oy n_____ – n____ n-a-o- – n-k-y -------------- nyakoy – nikoy
Poznajete li nekoga ovdje? П--н--ат---и --ко-о-т--? П________ л_ н_____ т___ П-з-а-а-е л- н-к-г- т-к- ------------------------ Познавате ли някого тук? 0
P--n----e--i n-ak-------? P________ l_ n______ t___ P-z-a-a-e l- n-a-o-o t-k- ------------------------- Poznavate li nyakogo tuk?
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Н---н------ав----ико-о--у-. Н__ н_ п_______ н_____ т___ Н-, н- п-з-а-а- н-к-г- т-к- --------------------------- Не, не познавам никого тук. 0
Ne--n- p-z--vam n-k-g- -uk. N__ n_ p_______ n_____ t___ N-, n- p-z-a-a- n-k-g- t-k- --------------------------- Ne, ne poznavam nikogo tuk.
još – ne više о-е – н--а о__ – н___ о-е – н-м- ---------- още – няма 0
osh-h- – ----a o_____ – n____ o-h-h- – n-a-a -------------- oshche – nyama
Ostajete li još dugo ovdje? Щ------нете л------д-л------? Щ_ о_______ л_ о__ д____ т___ Щ- о-т-н-т- л- о-е д-л-о т-к- ----------------------------- Ще останете ли още дълго тук? 0
S-che ---a---- li-os-c-e d--g--t-k? S____ o_______ l_ o_____ d____ t___ S-c-e o-t-n-t- l- o-h-h- d-l-o t-k- ----------------------------------- Shche ostanete li oshche dylgo tuk?
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Н-----ма -----т-на-д---- -у-. Н__ н___ д_ о_____ д____ т___ Н-, н-м- д- о-т-н- д-л-о т-к- ----------------------------- Не, няма да остана дълго тук. 0
Ne, ---ma----o--a-a dy-----uk. N__ n____ d_ o_____ d____ t___ N-, n-a-a d- o-t-n- d-l-o t-k- ------------------------------ Ne, nyama da ostana dylgo tuk.
još nešto – ništa više о-- нещо-- нищ- -о-е-е о__ н___ – н___ п_____ о-е н-щ- – н-щ- п-в-ч- ---------------------- още нещо – нищо повече 0
os---e n--hcho – -ish--o pove-he o_____ n______ – n______ p______ o-h-h- n-s-c-o – n-s-c-o p-v-c-e -------------------------------- oshche neshcho – nishcho poveche
Želite li još nešto popiti? Ж--а-те ли-----н--о--а --е--? Ж______ л_ о__ н___ з_ п_____ Ж-л-е-е л- о-е н-щ- з- п-е-е- ----------------------------- Желаете ли още нещо за пиене? 0
Zh---e-e-l- oshch- nes-c-- -a -iene? Z_______ l_ o_____ n______ z_ p_____ Z-e-a-t- l- o-h-h- n-s-c-o z- p-e-e- ------------------------------------ Zhelaete li oshche neshcho za piene?
Ne, ne želim više ništa. Не- -е -ел-я н--о-п-в---. Н__ н_ ж____ н___ п______ Н-, н- ж-л-я н-щ- п-в-ч-. ------------------------- Не, не желая нищо повече. 0
Ne, n- z-el--a---shc-o ----c--. N__ n_ z______ n______ p_______ N-, n- z-e-a-a n-s-c-o p-v-c-e- ------------------------------- Ne, ne zhelaya nishcho poveche.
već nešto – još ništa ве----ещо-- -ще --що в___ н___ – о__ н___ в-ч- н-щ- – о-е н-щ- -------------------- вече нещо – още нищо 0
v--he -esh-h- – ---c-e--ishcho v____ n______ – o_____ n______ v-c-e n-s-c-o – o-h-h- n-s-c-o ------------------------------ veche neshcho – oshche nishcho
Jeste li već nešto jeli? Я--х-е-л--веч--не-о? Я_____ л_ в___ н____ Я-о-т- л- в-ч- н-щ-? -------------------- Ядохте ли вече нещо? 0
Yad-kh-e-li-v---- -esh-h-? Y_______ l_ v____ n_______ Y-d-k-t- l- v-c-e n-s-c-o- -------------------------- Yadokhte li veche neshcho?
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Не---щ- -ищо н- -ъ--ял. Н__ о__ н___ н_ с__ я__ Н-, о-е н-щ- н- с-м я-. ----------------------- Не, още нищо не съм ял. 0
Ne,---hc-- --shch--n- s-- y-l. N__ o_____ n______ n_ s__ y___ N-, o-h-h- n-s-c-o n- s-m y-l- ------------------------------ Ne, oshche nishcho ne sym yal.
još netko – više nitko още-----й – ----й----е-е о__ н____ – н____ п_____ о-е н-к-й – н-к-й п-в-ч- ------------------------ още някой – никой повече 0
os-ch---ya--y----ikoy -ov-che o_____ n_____ – n____ p______ o-h-h- n-a-o- – n-k-y p-v-c-e ----------------------------- oshche nyakoy – nikoy poveche
Želi li još netko kavu? Ж--ае-л------н--о--к---? Ж____ л_ о__ н____ к____ Ж-л-е л- о-е н-к-й к-ф-? ------------------------ Желае ли още някой кафе? 0
Z-e--- ---osh-h- n---oy k-f-? Z_____ l_ o_____ n_____ k____ Z-e-a- l- o-h-h- n-a-o- k-f-? ----------------------------- Zhelae li oshche nyakoy kafe?
Ne, nitko više. Н-,--и-о-. Н__ н_____ Н-, н-к-й- ---------- Не, никой. 0
Ne----k-y. N__ n_____ N-, n-k-y- ---------- Ne, nikoy.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…