Zbirka izraza

hr Prilozi   »   no Adverb

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [hundre]

Adverb

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
već jednom – još nikada no---g-n- –--l-ri noen gang – aldri n-e- g-n- – a-d-i ----------------- noen gang – aldri 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? H-r-du no-n -a-- vær- - Be-li-? Har du noen gang vært i Berlin? H-r d- n-e- g-n- v-r- i B-r-i-? ------------------------------- Har du noen gang vært i Berlin? 0
Ne, još nikada. Nei--ald-i. Nei, aldri. N-i- a-d-i- ----------- Nei, aldri. 0
netko – nitko noen-– in-en noen – ingen n-e- – i-g-n ------------ noen – ingen 0
Poznajete li nekoga ovdje? K-e-----du n--n -e-? Kjenner du noen her? K-e-n-r d- n-e- h-r- -------------------- Kjenner du noen her? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. N--,-j-- k-enn-r-i-g---he-. Nei, jeg kjenner ingen her. N-i- j-g k-e-n-r i-g-n h-r- --------------------------- Nei, jeg kjenner ingen her. 0
još – ne više e-n- – i-k--l--ger ennå – ikke lenger e-n- – i-k- l-n-e- ------------------ ennå – ikke lenger 0
Ostajete li još dugo ovdje? S--l--u v--e-----en-å--- s-u--? Skal du være her ennå en stund? S-a- d- v-r- h-r e-n- e- s-u-d- ------------------------------- Skal du være her ennå en stund? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Nei,-jeg s-a- ikke ---e-he- -e-ge-. Nei, jeg skal ikke være her lenger. N-i- j-g s-a- i-k- v-r- h-r l-n-e-. ----------------------------------- Nei, jeg skal ikke være her lenger. 0
još nešto – ništa više l--t---l-- ikk---oe---r litt til – ikke noe mer l-t- t-l – i-k- n-e m-r ----------------------- litt til – ikke noe mer 0
Želite li još nešto popiti? Vil du-----it- ti-? Vil du ha litt til? V-l d- h- l-t- t-l- ------------------- Vil du ha litt til? 0
Ne, ne želim više ništa. Nei-t-----jeg --l-ikke--a -e-. Nei takk, jeg vil ikke ha mer. N-i t-k-, j-g v-l i-k- h- m-r- ------------------------------ Nei takk, jeg vil ikke ha mer. 0
već nešto – još ništa allerede --e-– --k--noe-ennå allerede noe – ikke noe ennå a-l-r-d- n-e – i-k- n-e e-n- ---------------------------- allerede noe – ikke noe ennå 0
Jeste li već nešto jeli? H-- du-a--ere-e s---- n--? Har du allerede spist noe? H-r d- a-l-r-d- s-i-t n-e- -------------------------- Har du allerede spist noe? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Ne-- -eg--ar ------p-s- --- -n-å. Nei, jeg har ikke spist noe ennå. N-i- j-g h-r i-k- s-i-t n-e e-n-. --------------------------------- Nei, jeg har ikke spist noe ennå. 0
još netko – više nitko fle-e - -nge--(f--r-) flere – ingen (flere) f-e-e – i-g-n (-l-r-) --------------------- flere – ingen (flere) 0
Želi li još netko kavu? Er det-fl-r- s-m -il-h-------? Er det flere som vil ha kaffe? E- d-t f-e-e s-m v-l h- k-f-e- ------------------------------ Er det flere som vil ha kaffe? 0
Ne, nitko više. Ne---in-en---le-e-. Nei, ingen (flere). N-i- i-g-n (-l-r-)- ------------------- Nei, ingen (flere). 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…